Zdravlje i medicina

Punomasno mlijeko bez zasićenih masnoća moguće?

M.B.

Znanstvenici su otkrili da ako se mliječne krave hrane lanenim sjemenkama i kukuruznom silažom to može smanjiti količinu zasićenih masnoća u mlijeku. Također, otkrili su da proteini u mlijeku igraju ulogu u smanjivanju krvnog tlaka. Znanstvenici nastoje proizvesti zdravije oblike mlijeka kako bi smanjili srčana oboljenja.

Nadalje, promjenom prehrane krava s trave na kukuruznu silažu i lan kao dodatak prehrani može smanjiti količinu zasićenih masnoća u mlijeku za 6%. Istraživači se nadaju kombinaciji ovih spoznaja s novima kako bi mogli proizvesti zdravije vrste mlijeka. Oni vjeruju kako bi reducirane razine zasićenih masnoća i veće razine ključnih proteina u mlijeku mogle pomoći mliječnim proizvodima da postanu dio prehrane za smanjivanje rizika od srčanih oboljenja.

Tijekom proteklih godina mliječni proizvodi asociraju na prehranu s velikom količinom masnoća te ju često izbjegavaju osobe s rizikom od srčanih oboljenja, što znači da im često nedostaju one nutritivne vrijednosti koje mliječni proizvodi sadrže.

Punomasno mlijeko bez zasićenih masnoća

Međutim, znanstvenici sa Sveučilišta University of Reading nadaju se skoroj proizvodnji zdravijih vrsta mlijeka, maslaca, sira i jogurta.

Profesor Ian Givens, nutricionist sa Sveučilišta University of Reading koji je predvodio istraživanje na mliječnim proizvodima kaže: „Mliječni proizvodi najčešće pridonose unosu zasićenih masnoća. Međutim i oni imaju mnoge blagotvorne karakteristike. Stoga smo željni napraviti nešto kako bismo zamijenili zasićene masnoće s onima koje su zdravije, poput mono i poli-nezasićenim masnim kiselinama.“

U istraživanju koje se obavljalo kao dio istraživačkog kluba o prehrani i zdravlju Diet and Health Research Club – grupa koja kombinira istraživačka vijeća financirana od strane države i supermarkete te partnere iz prehrambene industrije – 24 farma bilo je podijeljeno u četiri grupe.

Krave su bile hranjene s dodatkom ekstrudiranog lana, buragom zaštićenim lanenim i palminim uljem te palminim i repičinim uljem koja se trenutno koriste u mliječnoj industriji. Znanstvenici su otkrili da ulje repice i palmino ulje pomažu u smanjivanju zasićenih masnoća u mlijeku.

Drugo istraživanje također pokazuje da su razine zasićenih masnoća u mlijeku manje kod krava koje su se hranile kukuruznom silažom nego kod onih koje su se hranile travom. Nadalje, dodavanje lanenog ulja u prehranu pomoglo je u snižavanju zasićenih masnoća i povećanju razina poli-nezasićenih masnoća.

Masnoće u mlijeku poznate su po pružanju vrijednih kalorija djeci i esencijalnim nutritivnim vrijednostima poput kalcija, proteina i vitamina B2 i B12.

Kako zdravstveni stručnjaci preporučuju odraslim osobama manje konzumiranje zasićenih masnoća zbog povećanog rizika od kolesterola u krvi i srčanog udara, supermarket Marks & Spencer su već započeli s proizvodnjom mlijeka od krava koje se hrane prehranom koja smanjuje razinu zasićenih masnoća. Oni tvrde kako im je to omogućilo da uklone 84 tona zasićenih masnoća iz prehrane njihovih kupaca tijekom godine dana.

Jeste li jutros pili mlijeko?

Izdvojeno istraživanje profesora Givensa i njegovog tima koja je financirana od strane britanskog biološko-znanstvenog istraživačkog vijeća, također pokazuje kako protein kazein u mlijeku može smanjiti krvni tlak i vaskularnu ukočenost.

Profesor Givens kaže: „Već dulje vrijeme nam je poznato da ljudi koji konzumiraju više mlijeka imaju manji krvni tlak, doduše ne puno manji, ali za klinički značajnu količinu tijekom duljih perioda i dio tog smanjivanja je posredovano kroz spojeve puštene iz mliječnih proteina tijekom probave.“ Givens kaže da zdravije mlijeko može biti dio prehrane usmjerene na smanjivanje srčanih oboljenja.

Nadalje, veći broj modeliranih vježbi pokazuje da smanjenje unosa zasićenih masnih kiselina kao prehrambenom cilju od 10% ukupne energije smanjilo bi smrtnost od kardiovaskularnih bolesti za najmanje 3000 godišnje i da će se u dogledno vrijeme dovesti do znatnog smanjenja izravnih i neizravnih troškova zdravstvene zaštite.

Trebamo li jesti zasićene masnoće?

Zasićenih masnoća najviše ima u sladoledu, siru, masnom mesu kao i u pripremljenim jelima kao što je pizza i kobasice.

Upravo je konzumacija zasićenih masnoća povezana s povećanim rizikom od srčanih oboljenja, te prehrana koja je u većoj mjeri bazirana na zasićenim masnoćama dovodi do povećanja razine kolesterola u krvi.

Zdravstveni stručnjaci preporučuju smanjenje zasićenih masnoća u prehrani odraslih osoba te smatraju da oni ne bi trebali dobivati više od 10% energije iz zasićenih masnoća.

S druge strane, mono-nezasićene masne kiseline kao što je maslinovo ulje pružaju nutritivne vrijednosti glavnim tjelesnim stanicama te sadržavaju puno antioksidansa i vitamina E. Ako se jedu umjereno imaju blagotvorne zdravstvene učinke i pomažu u smanjivanju razina lošeg kolesterola u krvi i smanjivanju rizika od srčanih oboljenja i srčanog udara.

Izvor: Daily Mail

Možda će vas zanimati