Vrućina kao tihi ubojica - evo na kojoj temperaturi već trebamo pripaziti
Problem nastaje tamo gdje prestaje znojenje. Znoj hladi tijelo tako da otpušta toplinu u zrak prilikom isparavanja. Optimalna količina ispuštenog znoja, s druge strane, uzrokuje gubitke tjelesne količine. Zbog ovog izlijevanja tekućine krv ubrzano počinje teći prema koži, u pokušajima tijela da zadrži vrućinu podalje od svog središta. U nedostatku kisika organi se počinju grčiti, a misli postaju sve mutnije. Uskoro bi mogli početi halucinirati. Zatim nastupa i povraćanje. Ovo je način na koji organizam pokušava uštedjeti energiju na probavi. Srce počinje sve jače lupati i javlja se glavobolja. Sada mogu nastupiti i napadaji.
Kada vrućina potakne ovaj slijed u organizmu, smrt može uslijediti u roku od nekoliko sati, a krajnji će uzrok biti srčani ili moždani udar. Tijelo će se doslovno skuhati, dok će njegova unutrašnjost doseći temperaturu od 40 stupnjeva Celzijevih. Pa ipak, kada netko konačno pronađe unesrećenu osobu, njezino će se tijelo već ohladiti i nitko neće znati da je pravi uzrok smrti bila vrućina.
Ljudski je organizam dizajniran da izdrži mnoge nedaće, no kada nastupi vrućina počinje se raspadati. „Moramo održavati vrlo specifičan spektar tjelesne temperature“, objasnila je Shane Campbell-Staton, evolucionarna biologinja s UCLA-a.
Većina nas se osjeća sasvim ugodno na temperaturi od 20 stupnjeva Celzijevih. Ova temperatura dopušta našim tijelima da održe unutarnji termostat na 36.6 stupnjeva. No, kada nas okolina počinje gurati preko te granice, delikatna ravnoteža kemijskih reakcija koja nas održava na životu počinje se rušiti, a to pokreće niz negativnih posljedica koje mogu završiti fatalno.
Izlaganje velikim vrućinama moglo bi biti odgovorno za tisuće smrti diljem SAD-a svake godine, i mnogo više u ostatku svijeta. Ovu je brojku nemoguće točno odrediti zbog toga što je većinu tih smrtnih slučajeva na kraju nemoguće povezati s vrućinom. No, znanstvenici su sigurno u jedno – vrućina će u budućnosti nastaviti ubijati velik broj ljudi.
Naravno, neki su ljudi podložniji riziku vrućine od drugih. Ovdje spadaju starije osobe, bebe i pacijenti čija tijela zbog određenih lijekova ne mogu adekvatno regulirati tjelesnu temperaturu. No, rizične su skupine također i beskućnici, ljudi koji nemaju pristup klima uređajima ili općenito prostoru u kojem se mogu rashladiti, fizički i drugi radnici koji moraju biti vani na velikim vrućinama, ali i svi ostali. Na kraju krajeva, bilo tko se može naći u nepovoljnoj toplinskoj situaciji i podlijeći vrućini.
Stručnjaci ističu da rizik od bolesti vrućine počinje već na 26 stupnjeva Celzijevih ako se duže izlažemo ili sudjelujemo u napornoj vanjskoj aktivnosti. S povećanjem vlage i temperature rastu i rizici od negativnih ishoda. Čak i šetnja ili aktivnosti u vrtu mogu rezultirati mučninom ili još gorim posljedicama za rizične skupine.
„Katkad efekti hipertermije mogu biti toliko suptilni da pojedinci ne shvaćaju kako se kreću prema stanju fiziološkog stresa“, rekla je Campbell-Staton.
Iako se broj smrtnih slučajeva od vrućine procjenjuje na 700 godišnje, znanstvenici vjeruju da je ta brojka mnogo viša. Kako bi se približili točnoj brojci, znanstvenici analiziraju podatke o smrtnim slučajevima za vrijeme neobično toplih perioda i fokusiraju se na „viškove smrti“ – smrtne slučajeve koji prelaze uobičajenu brojku na nekom području za to vremensko razdoblje. Američki su istraživači tako došli do brojki od nekoliko tisuća godišnje, a smatraju da bi u eri globalnog zatopljenja brojke mogle opasno rasti.
Velike su vrućine već sada vodeći uzrok smrti povezan s vremenom, ispred oluja, uragana i poplava. Stoga stručnjaci pozivaju tvorce javnih politika da posvete više pažnje problemu vrućine te da počinju razmišljati o mogućim rješenjima. Među njima se spominju i centri za hlađenje u gradovima, u kojima bi se ljudi svih socioekonomskih statusa mogli doći skloniti od vrućina. Među najvažnijim rješenjima je i sustav upozorenja kojim bi se svim građanima skrenula pozornost na opasnosti od toplinskih valova.
Znanstvenici već duže vrijeme ističu da problemi vrućine nisu individualni nego da se s ovim društvo treba boriti kao cjelina, stoga su sve mjere usmjerene na borbu protiv globalnog zatopljenja i mjere koje bi izravno mogle spašavati živote. Izvor: Popular Science