<?xml version="1.0" encoding="windows-1250"?>

<rss xmlns:taxo="http://purl.org/rss/1.0/modules/taxonomy/" xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:itunes="http://www.itunes.com/dtds/podcast-1.0.dtd" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" version="2.0">
  <channel>
    <title>ZNANOST</title>
    <link>http://znano.st/rss/</link>
    <description>Novosti iz svijeta znanosti</description>
    <language>hr-hr</language>
    <managingEditor>info@znano.st (Portal ZNANOST)</managingEditor>
    <ttl>20</ttl>
    <item>
      <title>Kada su pod stresom stanice uzimaju predah i prestaju stvarati proteine</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/kada-su-pod-stresom-stanice-uzimaju-predah-i-prestaju-stvarati-proteine/833/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2013/sijecanj/stanice.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />DNA je složena molekula koja nosi nasljednu informaciju potrebnu za razvoj i funkcioniranje svih živih organizama. Dijelovi DNA koji kodiraju protein ili RNA se nazivaju geni. Da bi se neki gen eksprimirao, DNA se prepisuje u glasničku ( engl. messenger ) RNA, tj. mRNA koja služi kao kalup za sintezu proteina, a taj proces se naziva transkripcija. Nakon dorade mRNA slijedi translacija, odnosno prevođenje niza nukleotida u mRNA u aminokiselinski niz polipeptidnog lanca na ribosomima.  Sam proces...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Tue, 22 Jan 2013 14:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>BaBar eksperiment potvrđuje vremensku asimetriju</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/babar-eksperiment-potvrdjuje-vremensku-asimetriju/773/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/prosinac/babar.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Za nas vrijeme prolazi nemilosrdno brzo. Ako gledate film unatrag, brzo ćete vidjeti da nešto nije u redu. Ali ako promatramo jednu izoliranu česticu, prolaženje vremena izgleda jednako u svim pravcima. Na primjer, film o dvije čestice koje se razbijaju jedna o drugu bi izgledao jednako ako bismo ga pogledali unatrag &ndash; taj pojam se naziva obrnuta simetrija vremena.&nbsp;  Uz pomoć BaBar eksperimenta, Odjel za energiju (DOE) iz SLAC National Accelerator laboratorija je napravio prvo direkt...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Fri, 14 Dec 2012 10:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Otkriven novi način dobivanja stakla</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/otkriven-novi-nacin-dobivanja-stakla/730/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/studeni/staklovina.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Suradnjom znanstvenika sa Sveučilišta u Bristolu i D&uuml;sseldorfu, otkriven je novi način izrade stakla metodom pomoću koje se upravlja položajem i strukturom atoma u nekom materijalu.  Staklo je karakterističan materijal s mehaničkim svojstvima krute tvari, ali istovremeno i amorfne strukture nalik na tekućinu.  Naime, dosadašnjim načinom izrađivanja stakla tekućina se hladila ispod temperature njezinog tališta, čime se tvar kristalizira ili pretvara u staklo. No uvod u ovo otkriće dogodio...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Fri, 30 Nov 2012 10:10:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Nova mjerna tehnika s opremom koja će uskoro biti dostupna u CERN-u</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/nova-mjerna-tehnika-s-opremom-koja-ce-uskoro-biti-dostupna-u-cern-u/741/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/studeni/atomi.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Stvaranje najkraćeg svjetlosnog pulsa moglo bi se postići u sudarima teških iona koji se odvijaju u CERN -u. Ova mogućnost je demonstrirana korištenjem računalnih simulacija na Tehničkom sveučilištu u Beču. Pulsevi su tako kratki da ih je naprosto nemoguće izmjeriti pomoću današnje mjerne opreme. Ipak, rješenje se pojavilo u obliku metode koja je predložena kako bi se, korištenjem detektora čije se postavljanje u CERN-u očekuje u 2018. godini, stvorila najbrža &ldquo;štoperica&ldquo; za &nbsp;mj...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Sun, 25 Nov 2012 15:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Fizičari razotkrivaju još jedan misterij stakla - zabilježen prijelaz tekućine u staklo</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/fizicari-razotkrivaju-jos-jedan-misterij-stakla-zabiljezen-prijelaz-tekucine-u-staklo/706/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/studeni/staklo.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Jasno razlikovanje stanja tvari više je naša idealizacija nego realnost. Često su tvari u stanjima koja je vrlo teško jasno definirati. U znanstvenim krugovima se još vode rasprave je li staklo kruta tvar ili tekućina . Naime, nekada je gotovo nemoguće razlikovati kruto stanje od tekućeg stanja tekućina vrlo visoke viskoznosti.  Istraživači iz Emoryja snimili su gibanje čestice pri prijelasku iz tekućine u staklo. Kada je riječ o staklu, s fizikalnog gledišta, nedostaje mu transparentnosti. Nit...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Fri, 16 Nov 2012 10:10:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Nuklearnom 'kontrolom razmnožavanja' suzbijaju se voćne muhe u dolini Neretve</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/nuklearnom-kontrolom-razmnozavanja-suzbijaju-se-vocne-muhe-u-dolini-neretve/702/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/studeni/mandarina.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Dvaput tjedno, u razdoblju od travnja do studenoga, u dolinu Neretve stižu pošiljke od pet milijuna steriliziranih voćnih muha koje se zatim raspršuju po nasadima mandarina. Radi se o projektu suzbijanja mediteranske voćne muhe, najvećeg kukca štetnika koji je do prije dvije godine uništavao trećinu uroda.  Tehnika sterilnih kukaca (SIT) razvija se i unaprjeđuje u laboratoriju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Seibersdorf, u blizini Beča. IAEA ističe ovaj primjer kao dokaz da nu...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Mon, 12 Nov 2012 10:30:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Zašto vino i čaj odlično pašu uz masniji obrok</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/zasto-vino-i-caj-odlicno-pasu-uz-masniji-obrok/681/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/listopad/vino.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Svatko od nas voli uz ili nakon jela popiti čašu vina ili šalicu čaja kako bi upotpunili obrok. No, jeste&nbsp; li se ikad zapitali zašto ti napici tako dobro prijaju uz određenu vrstu hrane? Znanstvenici koji istražuju hranu i kakav okus ona ima u našim ustima misle kako su pronašli odgovor na to pitanje.  Postoji duga tradicija konzumiranja vina ili čaja uz obrok. Ono što je najvažnije jest da nije svejedno koju vrstu vina ili čaja odaberete uz koji obrok. Postoje određena pravila konzumiranj...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Thu, 25 Oct 2012 19:55:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Je li bolje trčati ili hodati dok kiši kako bismo ostali što više suhi?</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/je-li-bolje-trcati-ili-hodati-dok-kisi-kako-bismo-ostali-sto-vise-suhi/659/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/listopad/kisa.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Upravo ste izašli iz ureda, veselite se opuštenoj večeri koju ćete provesti kod kuće, da biste ubrzo otkrili kako je vani prolom oblaka. Vi ste, naravno, zaboravili kišobran. Hodate li ili trčite prema svom automobilu kako bi što manje pokisnuli?  Možda zvuči trivijalno, ali to je pitanje koje je steklo znatnu količinu pažnje od fizičara i drugih znanstvenika. Predloženi su različiti prijedlozi, a najnoviji dolazi od Franca Boccija sa Sveučilišta u Bresciu, Odjel strojarstva i industrijskog inž...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Wed, 10 Oct 2012 11:08:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Jesmo li svjesni otrova u sredstvima za osobnu njegu i čišćenje</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/jesmo-li-svjesni-otrova-u-sredstvima-za-osobnu-njegu-i-ciscenje/618/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/rujan/clean.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Komercijalna sredstva za čišćenje imaju kemijske sastojke čija imena na poleđini proizvoda jedva pročitamo i ne znamo koja im je svrha. Ono što je većini tih sastojaka zajedničko je to što nisu prirodni već zagađuju prirodu i truju ljude.&nbsp;  Nitko više i ne pomišlja na to kako su nekad naše bake održavale svoje domove čistima, a održavale su ih čistima sastojcima kao što su alkoholni ocat, alkohol za čišćenje rana, soda bikarbona, limunska kiselina i sol. U novija vremena, na Internetu je p...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Tue, 4 Sep 2012 14:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Najčišća voda od svih voda</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/najcisca-voda-od-svih-voda/613/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/kolovoz/voda.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Kada većina Amerikanaca govori o vodi s dobrim okusom, oni pričaju o vodi koja ima okus poput njihove sline. "Kad okusite nešto, uspoređujete okus te vode sa slinom u vašim ustima", kaže Gary Burlingame, koji nadzire kvalitetu vode u Philadelphijskom odjelu za vodu. "Slina u vašim ustima je slana."  Slana slina kupa vaš jezik, oblijevajući svaki od tisuću okusnih pupoljaka. To vas štiti od gadnih bakterija, vlaži hranu, pomaže vam izgovoriti riječ "stalaktiti", pa čak vam i omogućuje da prepozn...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Mon, 27 Aug 2012 12:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Otkrivena nova čestica – postoji šansa da se radi o Higgsovom bozonu</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/otkrivena-nova-cestica-postoji-sansa-da-se-radi-o-higgsovom-bozonu/578/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/srpanj/svemir.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Dugo i komplicirano putovanje prema otkriću Higgsovog bozona, koje je počelo malim koracima prije otprilike 25 godina, moglo bi konačno doći do cilja. Ovo su izvijestili znanstvenici LHC čestičnog akceleratora iz CERN-a, iz Europskog laboratorija za fiziku elementarnih čestica kod Ženeve.  Higgsov bozon je posljednji gradbeni blok koji nedostaje u &bdquo;Standardnom modelu&ldquo; te opisuje strukturu materije u svemiru. On kombinira dvije prirodne sile i pokazuje da su one zapravo dio jedne fun...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Thu, 5 Jul 2012 11:30:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Znanstvenici u CERN-u otkrili česticu koja bi mogla biti Higgsov bozon</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/znanstvenici-u-cern-u-otkrili-cesticu-koja-bi-mogla-biti-higgsov-bozon/577/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/srpanj/bozon.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Znanstvenici u istraživačkom centru CERN u Švicarskoj otkrili su novu subatomsku česticu koja bi mogla biti Higgsov bozon, za koji se vjeruje da je bio ključan u stvaranju Svemira, objavljeno je u Londonu, a predstavljanje rezultata je još u tijeku. "Mogu potvrditi da je otkrivena čestica koja je u skladu s teorijom o Higgsovom bozonu ," &nbsp;rekao je u Londonu&nbsp;John Womersley, čelnik britanskog Vijeća za znanost i tehnološke ustanove.&nbsp;Joe Incandela, glasnogovornik jedne od dviju ekipa...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Wed, 4 Jul 2012 10:10:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Zašto 'čujemo ocean' kada prislonimo školjku na uho?</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/zasto-cujemo-ocean-kada-prislonimo-skoljku-na-uho/552/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/lipanj/skoljka.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Šetanje plažom je divno iskustvo i može postati još ljepše ako nađete veliku praznu školjku koju stavite na uho i slušate zvukove oceana. Odraslima također daje osjećaj dobroćudne svemoći kad daju školjku djeci i kad vide izraz čuđenja na njihovom licu. Budući da ocean ne može biti unutar školjke, zvukovi oceana koji dolaze s ružičastih zidova školjke djeluju kao magija.  Znači, što zapravo čujete u školjci?  Odgovor je da zapravo čujete zvukove koji su oko nas, ali ih školjka izmijeni zahvalj...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Mon, 4 Jun 2012 09:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Najbolji način za kupovinu kvalitetnog vina - podučavaj i uči ili pij vino i blaguj</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/najbolji-nacin-za-kupovinu-kvalitetnog-vina-poducavaj-i-uci-ili-pij-vino-i-blaguj/546/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/svibanj/vino.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />Prema najnovijem istraživanju, promotori vina bi morali trošiti više novaca na brošure i letke, a manje na kušanja vina kada ga pokušavaju prodati vinopijama početnicima. Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Cornell Hospitality Quarterly (jedan od SAGE časopisa) otkriva da se bez poduke o podrijetlu vina i njegovoj proizvodnji, na ljubitelje vina u početnom stadiju može lako utjecati reklamirajući vina za razliku od njihovih iskusnih kolega.  Autori, Kathryn A. LaTour i Andrew H. Feinstei...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Tue, 29 May 2012 09:00:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
    <item>
      <title>Izumljen uređaj koji pretvara Vašu tjelesnu toplinu u električnu energiju</title>
      <link>http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/izumljen-uredjaj-koji-pretvara-vasu-tjelesnu-toplinu-u-elektricnu-energiju/462/</link>
      <description><![CDATA[<img src="http://www.znano.st/upload/2012/ocujak/corey.jpg" alt="" style="float:left; margin:0 10px 10px 0;" />U kojoj će Vas situaciji izdati baterija na mobitelu? Najčešće tada kada Vam mobitel najviše treba; npr. kada se nađete usred nepoznatog grada i ne znate kuda krenuti. Zahvaljujući obećavajućoj novoj tehnologiji, izgleda da se više nećemo morati bojati takvog scenarija.&nbsp;  'Power Felt' je novi termoelektrični uređaj koji pretvara Vašu tjelesnu toplinu u električnu energiju, a uskoro bi mogao proizvesti dovoljno energije za poziv čim uređaj primite u ruku. Proizveden je u Centru za nanotehno...]]></description>
      <category domain="http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/">Matematika, fizika, kemija</category>
      <author>info@znano.st (Portal ZNANOST)</author>
      <pubDate>Fri, 2 Mar 2012 11:25:00 +0000</pubDate>
      <source url="http://znano.st/">znano.st</source>
    </item>
  </channel>
</rss>