ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Ako ste loše ste raspoloženi, pronađite na Facebooku goreg od sebe

Vjerojatno ste se koji put zatekli da u trenutku dosade, razočaranja ili tuge bez ikakvog smisla ili cilja pregledavate objave na svome Facebook newsfeedu više ih skenirajući nego stvarno čitajući. Možda ste u tom trenutku i pomislili “Pobogu, zašto ja ovo uopće radim?!”. Ovo će možda zvučati čudno, ali znanost je dokazala da ste time svom mozgu davali upravo ono što mu je bilo potrebno - hranu za optimizam. 

Novo istraživanje pokazuju da su ljudi, kada su loše raspoloženi, skloniji ciljano pretraživati društvene mreže, kao što je Facebook, kako bi pronašli prijatelje kojima ide puno gore nego njima samima. Znanstvenici su također otkrili i da, općenito gledano, ljudi koriste društvene mreže kako bi se povezali s ljudima koji objavljuju pozitivne i motivirajuće objave. „Ali kada su ljudi u lošem raspoloženju, počinju pokazivati veće zanimanje za manje atraktivne i manje uspješne ljude na njihovim stranicama društvenih medija“, tvrdi Silvia Knobloch-Westerwick, koautorica studije te profesorica komunikacija na The Ohio State Universityju. 

Ova otkrića daju širi kontekst nedavnoj studiji koja je pokazala da su ljudi koji provode puno vremena na Facebooku obično ljuti, frustriraniji i usamljeniji – vjerojatno zbog svih sretnih objava njihovih prijatelja koje čine da se osjećaju neprilagođeno. 

„Ljudi imaju sposobnost upravljanja time kako koristiti društvene medije“, kaže Benjamin Johnson, koautor istraživanja, odnedavno doktorant komunikacija na Ohio Stateu te docent na VU University Amsterdam. „Generalno, većina nas traži nešto pozitivno na društvenim mrežama. No, ako se osjećate ranjivo, putem Facebooka ćete tražiti ljude koji imaju loš dan ili kojima nije onoliko dobro koliko se oni pozitivno predstavljaju, samo kako biste se sami osjećali bolje.“ 

Društvene mreže i ljudi - tko je kome više podložan? 

Treba napomenuti da su Facebook i društvene mreže općenito još uvijek prilično nedefinirano područje istraživanja. Metode, ciljevi i teorije su neutvrđene, brojne te su često kontradiktorne i međusobno se pobijaju. Na primjer, u područjima psihologije, sociologije i komunikologije još uvijek ne postoji suglasnost oko toga služi li korisnicima virtualni svijet za dopunu svog stvarnog života (kao održavanje kontakta s osobama s kojima smo već u određenoj vezi), za poboljšanje društvenog života (upoznavanje novih ljudi i izbor područja interesa), za mogućnost ostvarivanja virtualnog života van konteksta onog realnog (stvaranje lažnog identiteta) ili za nešto slično. Ne postoji ni dogovor oko toga utječe li više korisnikov karakter na način korištenja društvene mreže ili društvena mreža na korisnikovu psihu. 

Kremirane ljudske ostatke bližnjih pretvorite u dijamante

Ipak, važno je naglasiti da su sva znanstvena saznanja o društvenim mrežama korisna i dobrodošla kako bismo pokušali što bolje razumjeti kako taj virtualni sustav funkcionira i kakav je odnos uvjeta, mogućnosti i posljedica koje nam stvaraju i nude i realni i virtualni svijet. Ovo istraživanje je objavljeno na internetu, u časopisu Computers in Human Behavior, te će u prosincu ove godine biti objavljeno u tiskanom izdanju. 

Nisu važne osobe koje se kriju iza profila nego kakav imidž ostavljaju 

U istraživanje je bilo uključeno 168 fakultetskih studenata. Ispitivači su prvo sudionike učinili dobro ili loše raspoloženima tako što su im dali test raspoznavanja ekspresija lica. Neovisno o njihovim odgovorima, studentima je nasumično bilo rečeno ili da su njihovi rezultati izvrsni (da bi ih oraspoložili) ili da su užasni (da bi ih oneraspoložili). 

Nakon toga, svi sudionici su bili zamoljeni da naprave pregled onoga što im je bilo rečeno. Također, na preglednoj stranici društvene mreže, nazvanoj SocialLink, sudionicima je prezentiran sažetak profila osam pojedinaca na koje su mogli kliknuti kako bi mogli pročitati nešto više. 

Ključ istraživanja je bio u tome da je tih osam profila bilo osmišljeno tako da se neki od njih ljudima mogu doimati atraktivno i uspješno, a neki odbojno i bezuspješno. Svaka osoba s profila je bila procijenjena na ljestvici od 0 do 5 prema uspješnoj karijeri (broj znakova dolara pored profila) te privlačnosti i popularnosti (broj znakova srca). Svaki profil je imao ili minimalno pola znaka dolara (niska uspješnost karijere) ili najviše četiri i pol znaka dolara (visoka uspješnost karijere). Isti princip se koristio i za ocjenjivanje atraktivnosti - pola srca (niska privlačnost) ili četiri i pol srca (visoka privlačnost). 

Fotografije na profilima su bile zamagljene tako da ispitanici nisu mogli vidjeti stvarni izgled tih osoba. Kada su sudionici pregledali profile, ustanovili su da su sve objave bile više-manje iste. Sve su bile relativno svakodnevne te nisu govorile o akademskom ili poslovnom uspjehu, izgledu ili romantičnim vezama. “Jedina razlika među profilima je bila ocjena uspjeha i privlačnosti prikazana znakovima dolara i srca”, kaže Johnson. 

Više volimo pratiti uspješne ljude, no oni manje uspješni nam podižu samopouzdanje 

U globalu, istraživači su otkrili da su ljudi skloni provoditi više vremena na profilima ljudi koji su ocijenjeni kao uspješne i atraktivne osobe, no ciljano oneraspoloženi  ispitanici su provodili značajno više vremena na profilima ljudi koji su bili ocijenjeni kao neuspješni i neprivlačni. 

“Ako vašem samopouzdanju treba poticaj, gledat ćete ljude kojima je gore nego vama”, tvrdi Knobloch-Westerwick. “Teško da ćete tražiti ljude koji su upravo dobili odličan novi posao ili one koji su se upravo vjenčali. Jedna od najvažnijih privlačnosti društvenih mreža je upravo ta što dopuštaju ljudima da upravljaju svojim raspoloženjem tako da biraju one s kojima će se moći uspoređivati.” 

Ipak, ako vas ikada stanje na početnoj stranici vašeg Facebooka bude uznemiravalo i budete se osjećali kao da jedino vama od baš svih tih ljudi sve ide po krivu, sjetite se dviju ključnih stvari. Prva je da ima puno ljudi koji svoje priče više izmišljaju nego proživljavaju i da vjerojatno i oni skrivaju neki svoj neuspjeh ili tugu. Druga je da nikome i nikada nije sve crno i bijelo. Možda već sutra upravo vi budete oni koji će s Facebook zajednicom podijeliti neku fantastičnu i radosnu vijest. 

Izvor: Ohio State University

Podijeli.