ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Sa svakom osobom u Europi imamo barem jednog zajedničkog pretka

Malo tko od nas je upoznat s poviješću vlastite obitelji dulje od nekoliko generacija unatrag, stoga često zaboravljamo na činjenicu da smo daleki srodnici, odnosno da smo svi u krvnom srodstvu preko složene mreže ljudskih odnosa koja seže do samog početka čovječanstva.

Što je veća geografska udaljenost pojedinaca, vjerojatnije je da imaju manje zajedničkih predaka. Međutim, s obzirom na dugu evolucijsku povijest čovjeka, i dalje je očekivano da dvoje nasumično odabranih pojedinaca sa suprotnih krajeva Europe imaju zajedničke pretke.

U istraživanju provedenom na Sveučilištu Davis u Kaliforniji, otkriveno je koliko se zapravo obiteljska stabla Europljana isprepliću. Na temelju podataka 2257 stanovnika Europe, promatrani su dijelovi genetskog materijala koji su zajednički različitim parovima pojedinaca.

Rezultati su pokazali da svi suvremeni Europljani imaju barem jednog zajedničkog pretka koji je živio u posljednjih 1000 godina. Dvoje Europljana koji žive u susjednim državama dijele od 2 do 12 zajedničkih predaka u posljednjih 1500 godina te preko 100 zajedničkih predaka ako odemo još 1000 godina unatrag.

Postoje zanimljive regionalne varijacije. Primjerice, posebno mnogo zajedničkih predaka imaju stanovnici istočne Europe, a najviše ih je iz razdoblja velikih migracija Slavena. Talijani su najmanje međusobno srodni što može biti posljedica toga da je riječ o velikoj populaciji koja je stabilno strukturirana već nekoliko tisuća godina. Također, stanovnici Ujedinjenog Kraljevstva su u većom srodstvu s Ircima nego sa svojim sunarodnjacima, vjerojatno zbog učestalih migracija iz Irske u UK tijekom posljednjih nekoliko stotina godina.

Poznato je da krvni srodnici imaju jednake dijelove genoma jer su ih naslijedili od istih predaka. Primjerice, prvi rođaci dijele približno jednu četvrtinu genoma jer imaju istog baku i djeda. Drugi rođaci, koji imaju istu prabaku i pradjeda, dijele tek jednu šesnaestinu genoma. Prema tome, na temelju duljina jednakih DNK dijelova može se utvrditi koliko zajedničkih predaka ima dvoje pojedinaca te koliko davno su živjeli.

Iako je ovim istraživanjem zahvaćena samo Europa, prema autoru istraživanja Grahamu Coopu, ne postoji razlog da takvi obrasci ne bi postojali i u ostatku svijeta. Iznenađujuće je da čak i geografski udaljene populacije konvergiraju relativno nedavno u usporedbi s dugom poviješću čovjeka. Ljudska civilizacija je kompleksni mozaik različitih nacija, ali izgleda da smo biološki svi samo jedna velika obitelj.

Izvor: Live Science, PLOS Biology

Podijeli.