ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Čini se kako je manipulacija temelj altruizma

Jeste li ikada pomislili da se altruizam može vezati i uz manipulativno ponašanje? Jeste li ikada pomogli nekome samo kako biste i vi iz toga izvukli korist i nagradu, ili to radite iz čiste moralne obveze? Moguće je da su naše pobude da nekome pomognemo zapravo povezane sa skrivenim motivom da i sami iz toga izvučemo neku korist što je povezano s  tezom koja kaže da pravi altruizam ne postoji i da ljudi reagiraju isključivo u svoju korist.

Manipulacija se smatra nemoralnom, ali bi prema najnovijem istraživanju mogla biti evolucijsko počelo onoga što danas zovemo altruizmom.

Prema evolucijskoj biologiji, manipulacija se događa kada pojedinac, manipulator, utječe na ponašanje drugog pojedinca tako da ono bude u korist manipulatora i obično na štetu osobe kojom se manipulira. Ovo ponašanje nije svojstveno samo ljudima i životinjama, već se događa i na razini stanica kod višestaničnih organizama ili parazita tako da se mijenjaju karakteristike domaćina. Uzmimo za primjer parazita Myrmeconemu neotropicuma koji kada se nađe u probavnom sustavu tropskog mrava iz Srednje i Južne Amerike uzrokuje naticanje abdomena koji postaje crven i počinje sličiti na bobicu. Ovaj žarko crveni abdomen predstavlja fenotip koji je izmanipulirao parazit. Ptice jedu bobice, zaražene mrave, i tako rasprostranjuju parazite izmetom koje poslije skuplja vrsta mrava Cephalotes atratus i time hrani larvu čime se obnavlja krug manipuliranog ponašanja.

Istraživanje je objavljeno u časopisu American Naturalist. Znanstvenici su razvili matematički model evolucije manipulacije i primijenili ga na materinsku manipulaciju kod eusocijalnih organizama kao što su mravi, ose i pčele, koje formiraju kolonije matica i radnika. Prema modelu, od majki nastanu dva legla koje one onda izmanipuliraju tako da prvo leglo potomaka ostane uz majku i pomogne podići drugo leglo. Majke ovo postignu tako da na neki način ometaju razvoj potomaka, npr. lošom ishranom  ili agresivnim ponašanjem. Prvo leglo tako ostane uz majku i pomogne kod podizanja drugog. Potomci također mogu izbjeći manipulaciju i odvojiti se od majke.

Dokazano je da potomci češće podlegnu manipulaciji. Osobito u slučaju kada je rizik prilikom odvajanja prevelik. Dakle, pomaganje ili altruizam na neki je način proizašlo iz manipulacije.

Glavni autor istraživanja Mauricio Gonzalez-Forero kaže da su dokazi vidljivi kod primitivnih zajednica gdje se pomaganje podudara s prisustvom agresivnog ponašanja ili vidljivom razlikom u ishrani potomaka. 

Izvor: National Institute for Mathematical and Biological Synthesis (NIMBioS) 

Podijeli.