ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Einstein i Hitler - junak i zlikovac svjetske povijesti

Što je zajedničko Einsteinu, Majci Tereziji, Gandhiju, Martinu Lutheru Kingu Jr., Newtonu, Isusu, Mandeli, Edisonu, Lincolnu i Budi? Svi oni čine glavnih 10 junaka svjetske povijesti. Što se tiče zlikovaca, prvih 10 mjesta zauzimaju Adolf Hitler, Osama bin Laden, Saddam Hussein, George W. Bush, Staljin, Mao, Lenjin, Džingis Kan, Saladin, car Qin i Napoleon.

Ova podjela na junake i zlikovce rezultat je istraživanja koje su zajedno provela razna sveučilišta diljem svijeta, uključujući Sveučilište u Baskiji. U tom je međunarodnom istraživanju dobrovoljno sudjelovalo 6 902 studenata prosječne dobi od 23 godine iz 37 različitih država poput Argentine, Australije, Pakistana, Južne Koreje, SAD-a, Indije, Tunisa, Italije, Japana. Projekt se temeljio na procjeni koju su ove mlade odrasle osobe dale o 40 ličnosti i značajnih događaja iz svjetske povijesti. Rezultati procjene objavljeni su u znanstvenom časopisu Plos One, a pokazuju da povijesne ličnosti pomažu stvoriti temelj za izgradnju prenošenja moralnih lekcija te da činjenice obuhvaćaju načine djelovanja.

„Ovo je istraživanje povezano s prethodnim projektom provedenim u 30 zemalja u kojemu su mlade odrasle osobe trebale navesti najznačajnije ličnosti i događaje u svjetskoj povijesti. Nakon toga, sastavili smo skupinu ličnosti i događaja iz svih kultura, iako uz manju prisutnost činjenica i ličnosti iz arapskih i afričkih kultura, s obzirom na to da je provedeno manje istraživanja na tim kulturnim područjima”, objasnio je Darío Páez, predavač s Odsjeka za socijalnu psihologiju i metodologiju bihevioralnih znanosti Fakulteta psihologije na Sveučilištu u Baskiji.

Veća su odstupanja u mišljenjima što se tiče zlikovaca

Studenti su morali ocijeniti na ljestvici od jedan do sedam koliko su pozitivni, odnosno negativni navedeni događaji i ličnosti. Istraživanje je rezultiralo značajnim podacima: u pogledu negativnih događaja svi su se složili oko toga koji su to u svjetskoj povijesti. Međutim, na slažu se i kad je riječ o povijesnim ličnostima. „Mišljenja se više razlikuju u pogledu zlikovaca. Ista je ličnost u nekoj zemlji ocijenjena vrlo negativno, ili ne tako negativno ili čak vrlo pozitivno u drugom dijelu svijeta. To je, na primjer, slučaj s Osamom bin Ladenom.”


Darío Páez u svom uredu

Još jedan značajan podatak proizišao iz ovog istraživanja jest taj da „ kad su ispitanici trebali spontano navesti tko su najznačajnije povijesne ličnosti, navođena su imena političkih i vojnih vođa jer stvari koje su studentima padale na pamet bili su ratovi, sukobi i borbe za vlast. Međutim, kad su postavljena zatvorena pitanja o kojima su mogli razmišljati, isti su studenti pripisali veću važnost znanstvenicima i ostalim ličnostima s društvenih područja. Također, kad smo pitali o povijesnim događajima, dugotrajne događaje poput industrijske revolucije, Francuske revolucije ili razvoja znanosti smatrali su jednako važnima ili čak važnijima od ratova.

Politički, makijavelistički ili pragmatički realisti

Neobično je to što je istraživanje potvrdilo sklonost skupine ljudi u ispitanom uzorku da „junake” pozitivno ocijene, ali ne i da „zlikovce” ocrne. „Oni su ljudi koje se opisuje kao političke, makijavelističke ili pragmatične realiste pa kad se kaže da su Hitler, Staljin ili Saddam Hussein u nekom trenutku držali strahovladu, te pojedince ne moraju ocjenjivati negativno jer su bili uspješni u svojoj borbi za moć. Taj konfucijevski pogled jasno je vidljiv u azijskim zemljama”, navodi prof. Darío Páez.

Kulturno nasljeđe dobiveno iz djetinjstva i tijekom cijelog našeg života utječe na naš pogled na povijest, kažu ovi istraživači. „Ponajviše se ta razlika vidi kod ‚zlikovaca’ jer postoji određeni kulturološki konsenzus oko toga tko su ‚junaci’ od navedenih u ovom istraživanju; većina ih se slaže da su junaci Einstein i Mandela. Na primjer, Osamu bin Ladena pozitivnije se doživljava u arapskoj kulturi, a Georgea W. Busha puno negativnije, a situacija je obrnuta ako se uzme u obzir američka kultura.”

Dakle, rezultati dobiveni ovim istraživanjem provedenim diljem svijeta potvrđuju da postoji poprilično jasan konsenzus među različitim kulturama oko toga tko su „junaci” svjetske povijesti, ali mnogo su veća odstupanja oko toga tko su „zlikovci”. „Junaci su očito znanstvenici, istraživači i ljudi koji su se borili za slobodu i napredak. Suprotno tome, razlikovanje među zlikovcima mnogo je složenije. Čak i ako je u gotovo svim kulturama na prvom mjestu među zlikovcima Hitler koji je najlošije ocijenjen, postoje razlike u nekim kulturama u kojima je ocijenjen manje negativno, nadasve među novijim zlikovcima poput Saddama Husseina, Osame bin Ladena ili Georgea W. Busha, pri čemu je potonji očit dokaz gubitka simboličke moći američkog društva diljem svijeta”, zaključio je Darío Páez.

Izvor: EHU

Podijeli.