ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Pozitivni pogledi na znanost nisu spojivi s religioznošću?

Nova studija koja dolazi iz Washingtona, otkriva kako je petina stanovnika odrasle američke populacije vrlo religiozna, posjeduje dosta znanja o znanosti, te podupire praktične uporabe znanosti i tehnologije u svakodnevnom životu, ali unatoč tome, odbija znanstvena saznanja o stvaranju i evoluciji.

„Bili smo iznenađeni kada smo saznali da mnogi ljudi koji su znanstveno informirani te ujedno i zahvalni na praktičnoj uporabi iste, odbacuju određene poznate znanstvene teorije." izjavio je Timothy L. O'Brien, docent sociologije na Sveučilištu Evansville i glavni autor studije koja je objavljena u časopisu American Sociological Review.

"Ovo saznanje posebno je zanimljivo upravo zbog toga što su ljudi koji na znanost i religiju gledaju naklono - ljudi koji su dio onoga što se naziva post-sekularna perspektiva - relativno visoko educirani ljudi s visokim primanjima i mnogi sociolozi pretpostavljaju kako visoko obrazovanje i primanja, kao i pozitivni pogledi na znanost naprosto nisu spojivi s religioznošću."

No, O'Brien u nastavku navodi kako njegova studija dovodi tu „uobičajenu pretpostavku" u pitanje te otkriva kako mnogi visoko obrazovani, dobro informirani, religiozni pojedinci prihvaćaju znanstvene teorije s temama kao što je geologija, radioaktivnost, planetarno gibanje, genetika i vjerojatnost dok ujedno odbacuju glavne znanstvene dokaze o evoluciji i velikom prasku.

Studija se oslanja na nacionalno reprezentativne podatke o odraslim američkim stanovnicima iz 2006., 2008., i 2010. godine, dobivene putem opće društvene ankete. Studija uključuje osobe koje sebe identificiraju kao protestanti, katolici, židovi i sljedbenici drugih vjera, kao i pojedince koji se nisu poistovjetili s bilo kojom od vjera.

Post-sekularna, tradicionalna i moderna perspektiva

Kao dio analize, O'Brien i njegov koautor Shiri Noy, docent sociologije na Sveučilištu Wyoming, ustanovili su kako građani koji sačinjavaju američku odraslu populaciju zauzimaju jednu od tri perspektive temeljene na njihovom znanju i stavovima o znanosti i religiji. 21% ispitanika zauzima post-sekularnu perspektivu, koja uvažava i znanost i religiju, ali koja odbacuje znanost u korist religije kada se radi o temama stvaranja i evolucije. 43% ispitanika zauzima tradicionalnu perspektivu, koja religiju favorizira ispred znanosti, te 36% ispitanika zauzima modernu perspektivu, koja favorizira znanost naspram religije.

Sociolozi se češće fokusiraju na pojedinačno istraživanje ljudskih perspektiva vezanih za teme znanosti i religije, umjesto da ih istražuju istodobno.

„Naša studija prva je takva studija koja istražuje perspektive o znanosti i religiji u isto vrijeme. Takvim istraživanjem, ova studija otkriva dosad neidentificiranu skupinu dobro informiranih ljudi koji cijene znanost i tehnologiju, ali koji su istodobno duboko religiozni i koji odbijaju određene znanstvene teorije u korist onih religijskih."

U skupini post-sekularista, više od 90% ispitanika slaže se sa suvremenim znanstvenim teorijama oko geologije, radioaktivnosti i planetarnog gibanja, no samo 6% ispitanika vjeruje kako je svemir nastao velikom eksplozijom. Samo 3% ispitanika ove skupine vjeruje kako su ljudi evoluirali od životinja.

Što se tiče studijske implikacije, istraživanje „ pokazuje kako razlike u ljudskim pogledima oko pitanja znanosti i religije ne reflektiraju nužno nedostatak znanja ili razumijevanja". naglasio je O'Brien i nadodao kako su „post-sekularisti znanstveno pismeni" no i dalje odbacuju znanstvena obrazloženja porijekla svemira i ljudskog postanka.

Studija dakle, sugerira kako premošćivanje razlika između različitih grupa ljudi ima manje veze s reduciranjem deficita znanja među njima, a više s povećanjem empatije i svijesti o različitim životnim stilovima i kulturalnim preferencijama.

Izvor: Asanet.org

Podijeli.