ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Korištenje Facebooka može poboljšati mentalno zdravlje

Nova istraživanja pokazuju kako korištenje Facebooka može pomoći ljudima u oporavku od mentalnih problema. Međutim, korištenje treba biti oprezno i strateški isplanirano jer ono također može dovesti do pogoršanja problema.

Na konferenciji (15.04.2015.) Britanske sociološke udruge u Glasgowu, doktorica Keelin Howard sa Sveučilišta Buckinghamshire New University poručila je kako su je korisnici koje je intervjuirala izvijestili da se paranoidni, manični i depresivni simptomi mogu pojačati, ali i smanjiti.

Pozitivne posljedice korištenja društvenih mreža

Doktorica Howard provela je istraživanje na 20 ispitanika između 23 i 68 godina koji su prošli kroz neka od stanja shizofrenije, bipolarnog poremećaja, depresije i anksioznosti.

Izvijestila je da društvene mreže, kao što je Facebook, mogu biti izvor socijalne podrške i društvene povezanosti koje su bitne za oporavak. Neki ispitanici su imali pozitivan stav prema Facebooku, govoreći da im je on pomogao osjećati se manje usamljenima, omogućujući im da se izraze i čuju i postanu dio online društva.

Jedan od sudionika rekao joj je da je to kao da prijatelj sjedi pored tebe. "Čini da se ne osjećam usamljenima.", dok je drugi ispitanik rekao: "Moji prijatelji su bitni za moje mentalno zdravlje - ponekad osjećam da moram reći što mi je na pameti i Facebook je jedan od načina da to učinim. Neki ispitanici su izvijestili da im je izrada Facebook profila pomogla u ponovnoj izgradnji njihova identiteta nakon krize i narušavanja mentalnog zdravlja.

Doktorica Howard kaže: "Mnogi ispitanici govore da im Facebook poboljšava raspoloženje time što im omogućuje održavanje kontakta s prijateljima, koji lajkanjem ili komentiranjem pridonose pozitivnijoj samoafirmaciji." Facebook pruža manje prijeteći način komunikacije, dobivanja te davanja socijalne podrške u situacijama kada je komunikacija "licem u lice" previše intenzivna.

Negativne efekt korištenja društvenih mreža

Ali također kaže da su neki ispitanici izvijestili o pogoršanju njihova stanja. "Svi ispitanici koji su imali neki oblik psihoze i paranoje su doživjeli Facebook problematičnim kad su se sami osjećali loše. On je uvijek pogoršao ili aktivirao osjećaje paranoje, dovodeći do deluzija i psihotičnog razmišljanja.

"Nekima se stres povećavao kada su postovi ili komentari drugih ljudi bili upućeni njima, dok su drugi postajali paranoični oko toga što će drugi misliti na njihove postove. Svi sudionici s dijagnosticiranom shizofrenijom osjećali su da im Facebook škodi kad su oni sami loše."

Jedan ispitanik rekao je doktorici Howard da se osjećao kao da je pod prismotrom zdravstvenog sustava preko Facebooka: "Bio sam uvjeren da svi doktori i medicinske sestre čitaju moju stranicu na Facebooku. Osjećao sam se kao da sam proučavan od strane ljudi čiji je jedini cilj ubiti me ili me u potpunosti zaludjeti."

Dr. Howard kaže: "Ispitanici s bipolarnog poremećajem primijetili su da su aktivniji na Facebooku tijekom faza manije što je dovodilo do više statusa i postova sadržaja zbog kojeg su kasnije požalili. Osjećali su sram zbog svojih komentara te vjerovali kako su zbog njih neshvaćeni. "Požalio sam i sve izbrisao.", jedan od ispitanika kaže.

"Nekoliko ispitanika komentiralo je da je korištenje Facebooka dovelo do veće anksioznosti, a kod jednog se ona dodatno pogoršala kako su ispitanikovi prijatelji komentirali ispit kojeg trebaju položiti i gdje je ispitanikova anksioznost prešla u panične napadaje."

Dr. Howard kaže kako korisnici mogu pogrešno protumačiti ton komentara drugih ljudi i osjećati da su odbačeni ili da je njihova privatnost narušena. Neki su čak doživjeli online bullying ili školsko zlostavljanje.

"Neki su se osjećali preplavljeni velikom količinom informacija i emocija od tolike mase ljudi na Facebooku što je neminovno dovelo do povećane razine aktivnosti i veće osjetljivosti prema raspoloženjima drugih ljudi ili uvjerenja da relativno nepoznati ljudi znaju osobne informacije o njima. Činjenica da su postovi javni i da ih se može pratiti kod nekih je ispitanika dovela do osjećaja ranjivosti."

Pažljivo korištenje strategija može potaknuti mentalni oporavak

"Ispitanici su shvatili da Facebook može biti oruđe koje će potaknuti mentalni oporavak kao i mjesto gdje će se osobe čije je mentalno zdravlje već narušeno, osjećati ranjivo i povučeno."

Međutim, s vremenom većina njih je naučila mudro koristiti Facebook. Jedan ispitanik kaže: "Kad se prvi put ulogirate na Facebook, nećete naći nikakve upute za korištenje - učite kako više vremena provodite na njemu i možda vas neke stvari čine paranoičnima te mogu potaknuti određene simptome i deluzije. Znači morate sami naučiti kako se nositi s njima u tim situacijama."

Dr. Howard je komentirala: "Svi ispitanici počeli su koristiti Facebook strateški, s vremenom i uz iskustvo učeći kako zaštititi i poboljšati mentalno zdravlje i vlastito blagostanje, kao i ono drugih ljudi. Razvili su nekoliko obrambenih strategije, kao što je prihvaćanja za prijatelja samo onih osoba kojima vjeruju i koje znaju kao i uzimanje perioda odmora od Facebooka."

"Nekoliko je ispitanika naučilo prepoznati efekte korištenja Facebooka na njihovo mentalno zdravlje, poglavito tijekom epizoda bolesti. Plan jedna ispitanice bio je dati svojoj sestri lozinku za Facebook koju je ona trebala promijeniti svaki put kad bi ispitanica osjetila kako se simptomi manije pojavljuju."

Važnost samoproučavanja

Rezultati istraživanja kojeg su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Pennsylvaniji i Sveučilišta iz Michigana, a koje se može povezati s istraživanjem doktorice Howard, pokazuju kako samoudaljavanje odnosno objektivno sagledavanje sebe pomaže boljem analiziranju odnosno samorefleksiji. Rezultati pokazuju da adolescenti koji naprave mentalni odmak od svog razmišljanja, efikasnije se nose s negativnim emocijama i manje su podložni uzrujavanju od onih koji su podložni stalnoj introspekciji. Razlog tome leži u činjenici da se situacija i događaji drugačije tumače kada se analiziraju s emocionalnim i mentalnim odmakom.

Ovi rezultati mogu pomoći adolescentima, ali i osobama koje pate od lošijeg mentalnog zdravlja, u razvijanju adaptivnih i efikasnih strategija suočavanja s problemima.

"Jako je malo istraživanja koja se bave proučavanjem utjecaja korištenja Facebooka na teže i dugotrajnije mentalne bolest" kaže Dr. Howard, koja se tim problemom planira posvetiti uključujući veći uzorak ispitanika.

Izvor: British Sociological Association, Society for Research in Child Development

Podijeli.