ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Kako se naš glazbeni ukus mijenja tijekom života

Eksplozija glazbene potrošnje u proteklom stoljeću dovela je do toga da 'ono što slušamo' predstavlja važnu sastavnicu naše osobnosti te uz to određuje i srž mnogih društvenih i kulturnih skupina. 

Način na koji sami sebe doživljavamo je kod mnogih ljudi vezan uz njihov glazbeni ukus. S godinama se naš glazbeni ukus mijenja, prilagođava se našim životnim situacijama. Najnovija istraživanja su pokazala kako nam je glazba jednako važna kako postajemo stariji bez obzira na to što se sam angažman može smanjiti. Glazba koju preferiramo prilagođava se određenim životnim izazovima s kojima se suočavamo u različitim razdobljima života- kako bi se zadovoljile društvene i psihološke potrebe. 

Postavljena je teorija prema kojoj se okrećemo glazbi kada tražimo sebe, svoj identitet. Glazba tada predstavlja društveno sredstvo kojim utemeljujemo svoju grupu i pronalazimo prijatelje, a s godinama postaje izraz našeg intelekta, statusa te većeg emocionalnog razumijevanja. Istraživači kažu kako je ovo prva studija koja može opsežno dokumentirati kako se ljudi angažiraju oko glazbe kroz svoj životni vijek. Istraživanje je objavljeno u Journal of Personality and Social Psychology

MUSIC model

Na temelju podataka prikupljenih od više od četvrt milijuna ljudi kroz period od deset godina, istraživači su podijelili glazbene žanrove u pet širokih i empirijski izvedenih kategorija. Nazivaju ih MUSIC model; mellow (blaga), unpretentious (nepretenciozna), sophisticated (profinjena), intense (intenzivna) i contemporary (suvremena) kategorija. Istraživači su u taj model integrirali uzorke preferencija dobnih grupa. 

„Projekt je započeo pod općom pretpostavkom da se glazbeni ukus ne mijenja nakon adolescentske dobi. Mnoga su akademska istraživanja podržavala tu pretpostavku međutim-  na temelju drugih područja psihološkog istraživanja i naših osobnih iskustva- mi se nismo slagali s tom pretpostavkom,“ izjavila je Arielle Bonneville-Roussy s Odjela psihologije u Cambridgeu.

Treba spomenuti kako su neka starija istraživanja pokazivala kako u kasnoj adolescentskoj dobi i ranoj mladosti glazba ima najveći utjecaj na nas međutim i to je jedna od teza koja je u novije vrijeme opovrgnuta. Carol Lynne Krumhansl s Cornell Universitya provela je istraživanje kojim je ustanovljeno da je glazba koju su ispitani adolescenti čuli u djetinjstvu utjecala na njihov trenutni glazbeni ukus. Oni su emocionalno vezani uz glazbu koja pripada generaciji njihovih roditelja. 

Glazba prati životna razdoblja

Adolescentska potraga za nezavisnošću često zauzima oblik suprotstavljena stava prema stavu roditelja i ustanova. Intenzivna glazba, koju karakteriziraju glasni i izobličeni zvukovi, sadrži buntovne konotacije koje omogućavaju adolescentima da ulože zahtjev za autonomijom što je jedan od glavnih životnih izazova u ovoj dobi. Kada se svlada ta potreba za autonomijom  nastupa novi životni izazov kojem se naš glazbeni ukus prilagođava, a to je pronaći ljubav i biti voljen. 

Što se više bliži srednja životna dob to nam se približava zadnja glazbena etapa u kojoj dominira sofisticiranost (jazz, klasična glazba) te nepretencioznost (country, folk, blues).

Na te dvije karakteristike zadnje glazbene etape  stručnjaci gledaju kao na opuštajuće i pozitivne. 'Sofisticiranost' upućuje na složenu estetiku visoke kulture koja može biti povezana s društvenim statusom te doživljenim intelektom. 'Nepretencioznost' je kategorija koja označava glazbu koja je emocionalno izravna, govori o iskustvima kroz koja će većina proći u svojem životu. Glazba ne samo da nas obilježava, ona utječe na nas na razne načine. 

Glazba utječe na zdravlje

Glazba utječe na nas i na bihevioralnoj razini. Brojnim eksperimentima je utvrđeno da vrsta, glasnoća i tempo pozadinske glazbe u velikoj mjeri utječu na ponašanje potrošača. Tempo glazbe utječe na brzinu šetanja potrošača – brzi tempo ubrzava njihovu dinamičnost, spori tempo ju usporava. Pozadinska glazba u dućanima pridonosi većoj prodaji u odnosu na prodavaonice u kojima nije bilo pozadinske glazbe. 

Malo se zna o ulozi glazbe u kardiovaskularnoj rehabilitaciji ili o učincima slušanja najdraže glazbe na poboljšanje funkcije endotela.

„Kombinacija glazbe i tjelovježbe pokazala je najviše rezultata u poboljšanju funkcije endotela“, izjavila je profesorica Deljanin Ilic koja je i provela istraživanje.

Pacijenti s kardiovaskularnim problemima bili su podijeljeni u tri grupe; oni koji su radili tjelovježbu i dodatno slušali glazbu (TM), koji su radili tjelovježbu bez slušanja glazbe (T) te oni koji su samo slušali glazbu (M). Pacijenti iz T i MT grupe tri su tjedna obavljali kontroliranu tjelovježbu, uz to pacijenti iz MT grupe su i slušali svoju omiljenu glazbu 30 minuta svaki dan.

Profesorica Deljanin je istaknula da ne postoji 'idealna' muzika za sve, već bi pacijenti trebali izabrati glazbu koja im uzrokuje pozitivne emocije te ih čini sretnima ili opuštenima.

Izvor: University of CambridgeEuropean Society of CardiologyAssociation for Psychological Science, SimplyMuzo

Podijeli.