ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Svatko tko je dobar u njemačkom, engleski nauči bolje

''Drvo mora biti savinuto dok je mlado'', glasi jedna izreka o učenju stranih jezika. Drugim riječima, što ranije počnete učiti strani jezik sistematski, razina znanja stranog jezika će biti bolja.

Drugo poznato stajalište je da morate biti solidni u svom materinjem jeziku kako bi razvili dobre pismene vještine za prvi strani jezik. Lingvistkinja Simone Pfenninger s University of Zurich ispitivala je ova dva mita u svojoj petogodišnjoj studiji u koju su bili uključeni švicarski srednjoškolci kako bi identificirala optimalnu startnu dob za učenje njemačkog kao materinjeg jezika i engleskog kao stranog jezika.

Djelomični rezultati koje je objavila pokazali su da svatko tko dobro čita i piše njemački će vrlo izgledno tu vještinu prenijeti i na engleski jezik i to bez obzira na startnu dob učenja jezika ili biološku dob. Studija je također pokazala da su učenici koji su u ranijoj dobi izloženi engleskom jeziku ne zadržavaju veliku prednost više od relativno kratkog razdoblja u usporedbi sa studentima koji počnu učiti jezik tek u srednjoj školi. Točnije, učenje stranog jezika u ranoj dobi može imati negativan utjecaj na materinji jezik na kratko vrijeme.

Pozitivni i negativni utjecaji njemačkog jezika na engleski

Pet godina znanstvenica s University of Zurich istraživala je koja startna dob, biološka dob i vještine u materinjem jeziku (švicarskom ili njemačkom) utječu na razvoj znanja engleskog jezika. Kako bi testirala vještine njemačkog i engleskog jezika, pismene vještine 200 nasumice odabranih srednjoškolaca u Zurichu testirane su na početku studije prema kraju njihova obvezna školovanja u višim razredima. Jedna grupa je započela s učenjem engleskog u osnovnoj školi s osam godina, dok je druga grupa počela učiti engleski u srednoj školi s 13 godina.

Osim pozitivnih utjecaja njemačkog i engleskog jezika, negativni utjecaji i transfer struktura od materinjeg na strani jezik također su proučavani u područjima sintakse i morfologije. Kao što rezultati pokazuju, učenje stranih jezika u ranoj dobi nije imalo koristan učinak niti na dugi niti na kraći period. Već nakon šest mjeseci, učenici koji su počeli s učenjem pet godina kasnije sustigli su prvu grupu, a na nekim područjima su ih čak i prestigli (morfologija i sintaksa, gramatičko prosuđivanje).

No, učenici koji su ranije počeli s učenjem jezika imali su širi vokabular pri prvom mjerenju i smanjenu tendenciju da praznine u svom rječniku stranog jezika ispune tzv. ''kodskim prešaltavanjem'' na njemački jezik. ''Do druge procjene, netom prije završnih srednjoškolskih ispita, više nisu postojale razlike između onih koji su ranije počeli učiti jezik i onih koji su ga počeli učiti kasnije'', kaže Pfenninger.

Oni koji su kasnije počeli učiti engleski imaju bolje pisane vještine u njemačkom

Prema autorici studije, blago razočarajući rezultati za one koji su ranije počeli učiti strani jezik mogu se pojasniti slijedećim razlozima: na početku srednje škole, učenici koji su kasnije počeli učiti engleski pokazali su značajno bolje pisane vještine u njemačkom jeziku u odnosu na učenike koji su jezik počeli učiti ranije, a dotad su već učili njemački, engleski i francuski u osnovnoj školi. Oni koji su kasnije počeli učiti strani jezik imali su više pogodnije temelje u pismenom dijelu. Do druge procjene nakon pet godina, ta prednost je nestala.

Također, povezanost između njemačkih i engleskih pisanih vještina pokazale su pozitivnu i značajnu korelaciju:''Svatko tko je dobar u njemačkom može tu prednost prenijeti na strani jezik, bez obzira na dob kada počnu učiti strani jezik ili njihovu biološku dob'', zaključuje Pfenninger. Stoga, rezultati ove studije pokazuju, što se uspjeha tiče, ono se ne odnosi na većinski dio dobi, početka ili duljine izloženosti stranom jeziku.

Izvor: University of Zurich

Podijeli.