ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Kako se vijesti novinarskih organizacija šire na Twitteru?

Danas gotovo svaka veća novinarska organizacija posjeduje Twitter račun, međutim koliko je mikroblogging internet stranica zapravo učinkovita u širenju vijesti? Na to je pitanje, proučavajući nekolicinu velikih novinarskih agencija koje koriste društvene medijske usluge kao alat u širenju vlastitog sadržaja, pokušala odgovoriti profesorica Sudha Ram sa Sveučilišta u Arizoni.

Odgovor, sudeći prema Raminom istraživanju, uvelike varira od agencije do agencije i izgleda da ne postoji jedna univerzalno primjenjiva strategija za maksimiziranje učinkovitosti Twittera. Ipak, novinarske agencije mogu mnogo naučiti promatrajući kako se njihove vijesti šire nakon što su postavljene na Twitter, kaže Ram, profesorica na kolegiju Upravljanje informacijskim sustavima (Management Information Systems – MIS) na Eller College of Management sa Sveučilišta u Arizoni.

Ram, koja je nedavno u Istanbulu predstavila rezultate istraživanja na međunarodnoj radionici s temom Analiza poslovnih rješenja društvenih mreža, analizirala je, u periodu od šest mjeseci, aktivnosti na Twitteru dvanaest velikih novinarskih organizacija koje se koncentriraju na vijesti iz SAD-a, svijeta te na novosti iz područja tehnologije ili financija.

Sve odabrane agencije (The New York Times, Washington Post, BBC, NPR, Reuters, Guardian, Forbes, Financial Times, Mashable, Arstechnica, Wired i Bloomberg) redovito dijele novinske članke i vijesti na Twitteru, što omogućava korisnicima da objavljuju poruke duljine do 140 znakova i poveznice do online sadržaja.

Ram i Devi Bhattacharya, studentica na postdoktorskom studiju MIS-a na Sveučilištu u Arizoni, su istražile što se događa s novinskim člancima i vijestima nakon što su objavljeni na Twitteru od strane novinarskih organizacija. Zajedno su proučavale koliki broj ljudi ponovno objavljuje određeni članak na svom Twitter kanalu (feeds) te koliko je puta taj članak potom proslijeđen s tih korisničkih računa i tako dalje.

Uspjele su procijeniti količinu i raspon širenja članaka na Twitteru kao i njihovo aktivno trajanje.

„Osnovni cilj novinske agencije je da ima veliki broj korisnika koji čitaju i prate članke koje objavljuje.“ kaže Ram, koja je i profesorica računalstva na Sveučilištu u Arizoni. „Ono što smo učinili jest da smo koristili mrežnu analizu, koja je podosta drugačija od samog promatranja ukupnog broja objavljenih i proslijeđenih poruka, iz koje uskoro počinjete uviđati kako se informacije šire.“

Ram i Bhattacharya su sakupljene podatke od svake pojedine organizacije iskazale kao slike, pokazujući kako se vijesti šire. Mrežna vizualizacija je nalik vatrometu, pri čemu točke predstavljaju pojedine korisnike Twittera, a kaskadne linije koje idu iz tih točaka opisuju proslijeđene poruke. Slike otkrivaju različite obrasce širenja poruka za različite novinarske agencije, što pojedinim organizacijama govori kako se njihove vijesti šire i na što se moraju usredotočiti ako žele biti uspješne, govori Ram.

„To im daje dobre povratne informacije i predstavlja na neki način svojevrsnu procjenu njihove učinkovitosti.“ kaže Bhattacharya. „Daje im ideju o navikama čitanja online korisnika i načinima na koje dolaze do vijesti.“

Od organizacija koje su analizirane, BBC je imao najveći doseg po pitanju broja korisnika izloženih sadržaju i razinama proslijeđenih poruka. BBC-jevi članci također imaju najveću vjerojatnost opstanka na Twitteru s 0.1 posto članaka koji opstaju, kroz kontinuirano prosljeđivanje, do tri i više dana. Razlog ovako visokih brojki dodijeljenih BBC-ju u ovom istraživanju vjerojatno leži u činjenici da je glavni "bbcnews" Twitter račun poduprt od strane dvaju drugih računa: "bbcbreaking" i "bbcworld", kaže Ram. The New York Times i Mashable imali su drugi najveći doseg. Članci iz Forbesa, Wireda i Bloomberga imali su najkraće vrijeme opstanka na Twitteru.

Ukupno gledajući, Ram objašnjava da prikupljeni podaci govore kako članci na Twitteru relativno brzo gube na aktualnosti, pri čemu prosljeđivanje poruka završava između 10 i 72 sata od vremena kada je članak izvorno objavljen.

Ovo istraživanje Twittera je polazna točka za sva buduća slična istraživanja koja će se baviti problematikom načina na koji se šire vijesti kroz različite platforme društvenih medija, govori Ram.

„Termin "društveni mediji" se odnosi na mnoge različite stvari. Prva stvar na koju ljudi obično pomisle je Facebook i potom Twitter, no zapravo je pojam mnogo širi od toga.“ objašnjava Ram. „To su zapravo svi različiti forumi: blogovi, stranice za dijeljenje fotografija, stranice za dijeljenje video sadržaja, microblogging, social bookmarking stranice kao Digg, Delicious, Reddit, itd.“

Ramino istraživanje je dio posla u procesu koji na Sveučilištu u Arizoni obavlja INSITE: Centar za poslovno obavještavanje i analitiku. Ovaj centar, kojim Ram upravlja s Paulom Goesom, predstojnikom MIS odjela Sveučilišta u Arizoni, koristi podatke iz društvenih medija kako bi se pronašli obrasci koji mogu pomoći tvrtkama i organizacijama da prepoznaju načine za unapređenje vlastitog poslovanja.

Ram kaže kako se nada izvođenju još ekstenzivnijih istraživanja u području internetske distribucije vijesti i razvijanju partnerstava s novinarskim agencijama kako bi im pomogla u odgovaranju na specifična pitanja o njihovoj društveno medijskoj praksi i učinkovitosti.

„Ideja je zapravo u tome da vidimo možemo li određene stvari predvidjeti.“ kaže Ram. „Koja su neka od obilježja ovih agencija, a da nam mogu pomoći u davanju točnih predviđanja? Je li to broj onih koji prate neku novinarsku agenciju? Je li to aktivnost korisnika u distribuciji sadržaja agencije? Možda vrijeme kada se objavljuju poruke? Da li je bitno tko u isto vrijeme objavljuje na Twitteru? Koje su to korisnije značajke koje će nam pomoći u predviđanju i stoga omogućiti da pomognemo ovim organizacijama kroz korisne prijedloge kako bi bili još učinkovitiji u distribuciji vijesti internetom? Naime, krajnji cilj novinarskih organizacija je što veći broj korisnika koji čitaju članke i pričaju o njima.“

Iako se definicija termina društveni mediji kontinuirano mijenja s promjenom i proširenjem platformi i tehnologija koje omogućavaju sve razvijeniju online interakciju između ljudi, društveni mediji, općenito gledajući, podrazumijevaju razne alate online tehnologije koji omogućavaju korisnicima da stvaraju, dijele, izmjenjuju i komentiraju različite sadržaje između sebe u kontekstu virtualnih zajednica i mreža.

Izvor: University of Arizona

Podijeli.