ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

2012. kraj svijeta ili propala proročanstva? - predavanje Korada Korlevića

Teorije o kraju svijeta 2012. godine temeljene na navodnim predviđanjima u majanskom kalendaru, zapravo počivaju na pogrešnoj i površnoj interpretaciji, rekao je prof. Korado Korlević na odlično posjećenom predavanju u Višnjanu proteklog petka.

Izvornu priču o tome da su Maje prorekle kraj svijeta u 2012. godini „servirao“ je 1966. godine američki neohippie Daniel Pinchbeck u knjizi „2012. - The Return of Quetzalcoate (Povratak pernatoga zmaja)“ temeljem nepotpunog zapisa iz Tortuguere u kojemu se opisuje ritual odlaska velikog kralja. Međutim, prema vjerovanju Maja, veliki se kraljevi reinkarniraju i njihovim povratkom započinju novi ciklusi, pa se najava odlaska jednog kralja nipošto ne može tumačiti kao najava kraja svijeta. Pored toga, na hramu zapisa iz grada Palenque, koji je u Pinchbeckovoj interpretaciji zanemaren, u daljoj se budućnosti najavljuje dolazak sljedećeg kralja i početak novog ciklusa u majanskom kalendaru te je i iz toga jasno da spomenuti zapisi starih Maja ne sadrže proročanstva o smaku svijeta u ovoj godini.

Zapis iz Tortuguere

U novije vrijeme vjerovanje o kraju svijeta povezuje se i sa velikim planetom Nibru, iako za njegovo postojanje nema znanstvenih dokaza. Taj „dvanaesti planet“ (op.a. Zecharia Sitchin) prvi spominju Sumerani, a njegovo postojanje možemo utvrditi jedino na astronomskim pečatima toga vremena. Nemoguće je da nam se tijelo veće od Jupitera približava, a da ga mi sa današnjom tehnologijom ne vidimo, rekao je prof. Korlević.

Najveće opasnosti za čovječanstvo ipak ne leže u događajima koji se temelje na  interpretacijama zapisa iz povijesti. Za život na Zemlji opasnije su erupcije supervulkana, klimatske katastrofe, biološke katastrofe, nuklearni ratovi  ili udari asteroida i kometa, rekao je Korlević publici koja je s velikim zanimanjem pratila izlaganje, bogato ilustrirano fotografijama, video-klipovima i računalnim simulacijama.

Objašnjavajući svaki od potencijalnih događaja, Korlević je dao niz zanimljivih podataka. Od svih scenarija, udar asteroida u Zemlju je najopasniji, ali samo zato što je takvom događaju moguće odrediti vjerojatnost. Trenutno vjerojatnost udara tijela promjera 1 kilometar u Zemlju iznosi 1:200 000 i svakim se danom, sa novim saznanjima, smanjuje. Zanimljivo je bilo i čuti kako više ne postoji mogućnost da u Zemlju udari asteroid golemih dimenzija, od primjerice 100 kilometara, iako su takva tijela u dalekoj prošlosti udarala u Zemlju i time utjecala na njeno formiranje.

Govoreći o kraju svijeta skloni smo razmišljati o iznenadnim događajima velikih razmjera koje čovječanstvo neće preživjeti. Ipak, bitan moment predavanja činio je prikaz o kompleksnim društvima i sustavima, koji se urušavaju sami od sebe.  Najveću prijetnju danas predstavljaju socijalna neravnoteža i kulturni kolaps koji zaustavlja napredak civilizacije, istaknuo je prof. Korlević.

Publiku su činili gosti i ljubitelji znanosti najrazličitijih profila i godina, što svjedoči o tome da znanost i znanje ispričane na zanimljiv i pristupačan način, imaju doista brojnu i izuzetnu publiku. Prof. Korlević je iznio pregled relevantnih autora i literature o temama kraja svijeta, krahu civilizacije i sličnim pitanjima, što je bila i svojevrsna uputa publici za daljnje istraživanje i čitanje o tim temama. Također, pozvao je na logičnije i opreznije promišljanje o svijetu oko nas i opasnostima koje nam prijete, s jasnom porukom da se ne valja povoditi za svakom apokaliptičnom teorijom koja se pojavi u javnom prostoru.

Izvor i najava novog predavanja: http://fb.com/Korado.Korlevic

Podijeli.