ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Europska komisija je u sklopu svog Sedmog okvirnog projekta neuroznanstvenicima s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga odobrila sredstva od 3,7 milijuna eura za projekt koji se popularno naziva GlowBrain - Mozak koji svijetli. Voditelj projekta je profesor Srećko Gajović s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s kojim smo porazgovarali o osnovnim odrednicama projekta.

Znano.st: Zašto se projekt zove GlowBrain - Mozak koji svijetli?
Srećko Gajović: Naziv je projekt dobio prema biljegu ugrađenom u genom miševa koje ćemo proučavati, to je gen krijesnice - luciferaza. Ovaj biljeg potaknut zbivanjima u mozgu postaje aktivan i kao što se to zbiva u krijesnici može u mozgu miša svijetliti. Premda vrlo slaba, ova svjetlost može proći kroz mozak, kosti i krzno miša i očitati se osjetljivom video kamerom. Ovaj projekt će omogućiti kupnju uređaja za snimanje ove svjetlosti, tako da će tijekom naših pokusa miševima doslovno mozak svijetliti! Treba naglasiti da ne samo da miševima svjetlost neće naškoditi, već ovaj sustav omogućuje snimanje živih miševa, koji tijekom pokusa normalno žive u kavezima i snimaju se kada se za to pokaže potreba.

Znano.st: Što dobiveni novac konkretno znači za projekt – koji su konkretna područja u kojima će se novac koristiti?
Srećko Gajović: Novac će se koristiti za kupovinu najmodernije opreme za snimanje mozga živih miševa, zapošljavanje iskusnih znanstvenika, edukaciju uz pomoć europskih partnera, poboljšanje inovativnosti naših istraživanja te širenje znanja i rezultata stručnoj zajednici i cjelokupnoj javnosti.

Znano.st: Koje je najvažnije područje kojim će se projekt GlowBrain baviti i koji je najvažniji cilj koji će se ovim projektom pokušati ostvariti? Koliko projekt traje?
Srećko Gajović: Projekt traje 42 mjeseca. Osnovni cilj bit će uspostaviti znanja i uvjete za kombinaciju tri smjera istraživanja, matičnih stanica, biomaterijala i snimanja moga kako bismo potaknuli obnovu i oporavak mišjeg mozga nakon oštećenja. Dakle, nakon oštećenja mozga miš će dobiti matične stanice, njihova svojstva potaknut će se njihovom kombinacijom s biomaterijalima, a sve će se moći pratiti suvremenom opremom za snimanje u mozgu živog miša. 

Znano.st: Kako je organiziran rad na projektu, koliko je suradnika, gdje se odvijaju istraživanja i kako zapravo izgleda vođenje jednog takvog važnog projekta?
Srećko Gajović: Rad na projektu organiziran je u tzv. Radnim paketima koje trebamo provesti. S nama surađuju partneri iz sedam europskih zemalja, Austrije, Češke, Italije, Mađarske, Njemačke, Portugala i Švedske, a projekt se odvija na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga koji je dio Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Važno je naglasiti da su cjelokupna financijska sredstva namijenjena prvenstveno razvoju znanosti u Hrvatskoj. Vođenje ovako velikog projekta nije nimalo lako. Moji suradnici su već iz šale nazvali GlowBrain - GlavoBolja!

Znano.st: Što bi običnim ljudima ovaj projekt mogao donijeti kao benefit? Zašto je važan za Hrvatsku i znanost u Hrvatskoj?
Srećko Gajović: Suvremene tehnologije vode svijet k napretku, a kroz to i prema novoj ekonomskoj aktivnosti. Hrvatska je trenutno na razmeđi i ulaskom u Europsku uniju ima mogućnost uhvatiti priključak i razviti neki mali dio tehnologija u kojem bi bila prva i nametnula se ostalima. Mi se nadamo maloj niši u tehnologiji matičnih stanica. Naš projekt namjerava pomoći i drugima koji žele razvijati svoja znanstvena područja, kako bismo pokazali da je ulaganje u znanost najbolje uloženi novac jednog društva. 

Znano.st: Je li ovo vaš prvi projekt istraživanja matičnih stanica?
Srećko Gajović: Matične stanice se istražuju u laboratorijima već dugi niz godina te sam ih počeo istraživati tijekom svog postdoktorskog usavršavanja u Njemačkoj još 1993. godine. Po povratku u Hrvatsku od 1995. zajedno sa svojim suradnicima naporno smo radili uspostaviti niz postupaka istraživanja na miševima, kako bismo istraživali genetsku osnovu razvoja i djelovanja mišjeg mozga. Tijekom tih godina naša istraživanja financirana su nizom domaćih i međunarodnih projekata. Tehnologiju matičnih stanica konačno smo i u našem laboratoriju uspostavili tijekom zadnje dvije godine te je ovo treći projekt s ovom tematikom. On je nagradio naša dosadašnja nastojanja, to je veliko priznanje cjelokupnim istraživanjima koje se vode na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, stoga se nadam se da ćemo svi zajedno imati veliku korist od ovog projekta.

Podijeli.