ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Top 10 neriješenih misterija znanosti

Unatoč tome što čujete na vijestima, znanstvenici se u stvarnosti ne svađaju oko toga je li evolucija stvarna (što jest) ili mijenja li se klima brže nego što se može objasniti prirodnim fenomenom (što jest) ili matrajuli li se cjepiva sigurnima i preporučuju za većinu djece (što jest). Naravno, postoje neke sitnice unutar tih kategorija koje su diskutabilne, ali ne do te mjere kako  uobičajeno opisuju voditelji na TV. Iako to ne znači da znanstvenici savršeno razumiju funkcioniranje Svemira.

Fizičar Brian Cox je jednom rekao: "Ugodno mi je s nepoznatim – to i jest svrha znanosti. Postoje mjesta, milijuni mjesta tamo negdje, o kojima ne znamo ništa. I činjenica da o njima ne znamo ništa me uzbuđuje i želim izaći i saznati sve o njima. To znanost i jest. Prema tome, mišljenja sam da ako vam nije ugodno s nepoznatim, teško ćete postati znanstvenik... Ja ne trebam odgovor. Ne trebam odgovore na sve. Želim pronalaziti odgovore."

Koje su neke od top misterija kojima se bave znanstvenici? Slijedi najboljih 10:

10. Zašto postoji više materije nego antimaterije?

Prema našem trenutnom razumijevanju fizike čestica, materija i antimaterija su jednake, ali suprotne. Kada bi se sastale, uništile bi jedna drugu i ne bi ostavile ništa iza sebe i većina tih uništenja bi se pojavila vrlo rano u Svemiru. Ipak, ostalo je dovoljno materije da stvori milijarde i milijarde galaksija, zvijezda, planeta i svega ostaloga. Razna objašnjenja vezana su uz mezone, koji su subatomske čestice koje kratko žive i sastoje se od jednog kvarka i jednog antikvarka. B-mezoni propadaju mnogo sporije od anti-B-mezona, što može rezultirati preživljavanjem dovoljnog broja B-mezona da stvori svu materiju u Svemiru. I, dodatno, B-, D- i K-mezoni mogu oscilirati i postati antičestice i zatim opet natrag. Studije predlažu da je vjerojatnije da mezoni poprimaju normalno stanje, što može biti razlog zašto su obične čestice brojnije od antičestica.

9. Gdje je sav litij?

Nekad ranije u Svemiru, kad su temperature bile iznimno visoke, izotopi hidrogena, helija i litija sintetizirali su se u izobilju. Hidrogen i helij su i dalje obilni i čine približno cijelu masu Svemira dok postoji samo otprilike trećina litija-7 kojeg možemo vidjeti. Postoji širok raspon objašnjenja zašto se to moglo dogoditi, uključujući neke hipoteze koje uključuju hipotetske bozone poznate kao aksioni i druge koje vjeruju da su zarobljeni u jezgri zvijezda, što naši teleskopi i instrumenti ne mogu otkriti. Ipak, trenutno ne postoje jasne važeće teorije koje bi objasnile odsutnost litija u Svemiru.

8. Zašto spavamo?

Dok s jedne strane znamo da je ljudsko tijelo regulirano cirkadijurnim satom koji održava ljude na ciklusu spavanje/buđenje, s druge strane ne znamo zašto je to tako. Spavanje je vrijeme kada naša tijela obnavljaju tkiva i provode druge aktivnosti održavanja te provodimo otprilike trećinu našeg života u drijemanju. Neki drugi organizmi ne moraju uopće spavati pa zašto moramo mi? Postoji nekoliko različitih ideja, ali čini se da nijedna ne daje solidan odgovor. Neki teoretiziraju da su životinje koje mogu spavati razvile sposobnost da se sakriju od predatora dok se drugi koji moraju ostati budni mogu odmoriti i regenerirati na druge načine, bez toga da čvrsto zaspe. Dok znanstvenici u potpunosti ne znaju zašto to činimo, sve više uče o tome zašto je to važno i kako san utječe na važne stvari kao što je moždana plastičnost.

7. Kako funkcionira gravitacija?

Svi znamo da gravitacija mjeseca uzrokuje plime, zemljina gravitacija nas održava na površini, a sunčeva gravitacija održava naše planete u orbiti, ali koliko mi to uistinu razumijemo? Ova snažna sila je nastala iz materije i što su veći objekti to imaju veću sposobnost da privuku druge objekte. Dok znanstvenici prilično razumiju kako se gravitacija ponaša, nisu uistinu sigurni zašto ona postoji. Zašto su atomi većinom prazan prostor? Zašto je sila koja drži atome zajedno drugačija od gravitacije? Da li je gravitacija zbilja čestica? Ovo su pitanja na koja mi ne možemo odgovoriti s trenutnim znanjem fizike.

6. Gdje su svi?

Vidljivi Svemir ima promjer od 92 milijarde svjetlosnih godina, ispunjen je milijardama galaksija sa zvijezdama i planetima, a s druge strane jedini dokazi o životu su ovdje na Zemlji. Statistički, izgledi da smo mi jedina živa bića u Svemiru su iznimno mali. Zašto se onda nismo povezali s nikim do sad? Ovo je znano kao Fermi paradoks te postoje deseci prijedloga kako objasniti zašto se do sad nismo susreli s izvanzemaljskim životom; neki su uvjerljiviji od drugih. Vjerojatno bismo mogli danima pričati o raznim mogućnostima da li samo ne primjećujemo signale, da li su možda zbilja bili ovdje, a da to mi nismo znali, da li oni ne žele ili ne mogu pričati s nama ili – kao ekstremno nemoguć scenarij – da li je Zemlja jedini planet sa životom ikad.

Nastavak na stranici 2:

12
Podijeli.