Prema najnovijem istraživanju, promotori vina bi morali trošiti više novaca na brošure i letke, a manje na kušanja vina kada ga pokušavaju prodati vinopijama početnicima. Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Cornell Hospitality Quarterly (jedan od SAGE časopisa) otkriva da se bez poduke o podrijetlu vina i njegovoj proizvodnji, na ljubitelje vina u početnom stadiju može lako utjecati reklamirajući vina za razliku od njihovih iskusnih kolega.
Autori, Kathryn A. LaTour i Andrew H. Feinstein, su napisali kako senzorni pristup korišten od strane gostioničara i prodavača pri pokušaju prodaje skupog vina može biti koristan kod iskusnih mušterija, ali na početnike mogu lako utjecati konkurirajući marketinški materijali koji mogu pobijediti njihove osobne preferencije unatoč tome što su kušali neka druga vina. Da bi se borili protiv tog problema, autori predlažu da proizvođači vina kombiniraju iskustvo kušanja vina s pozadinskim materijalom koji vodi proces učenja na kreativan način.
„Kako mušterije stječu iskustvo unutar kategorije proizvoda, tako stječu... znanje koje im omogućava da kategoriziraju marketinšku komunikaciju (kao što je 'ovo opisuje ili ne opisuje proizvod'),“ navode autori. „Te informacije mogu biti korištene da im se ojača prosudba te da im se oblikuju očekivanja za buduće susrete s proizvodima.“
Autori su proveli dva eksperimenta u kojima su testirali sve ukupno 375 sudionika s različitim nivoima znanja o vinu. Zaključili su da početnici stvaraju jača sjećanja o kušanju vina ako bolje razumiju pozadinu proizvoda.
„Kod početnika su potrebni dodatni koraci učenja čak i kada je kvaliteta na iskusnom nepcu i nosu nepogrešna,“ navode autori. „Ovo ne znači da su 'misterij' i 'romantika' skupih vina stvar prošlosti. Oduševljenje zahtijeva 'kultivaciju'.“
Obožavatelji vina znaju da vrtnja dobrog godišta u čaši prozrači vino i oslobađa mu aromu. Ali kako točno taj proces funkcionira bila je svojevrsna misterija.
Znanstvenici koji se bave dinamikom tekućina su otkrili da se vrtnjom vina stvaraju valovi koji se šire uzduž unutarnje stijenke čaše, ''mućkajući'' tekućinu kako ona putuje. „Formacija ovih valova je vjerojatno poznata otkada postoje čaše ili bilo koje druge cilindrične posude, ali ono što je nedostajalo bio je fizikalni opis koji se odnosi na miješanje i oksigenaciju,“ kaže Mohamed Farhat, znanstveni savjetnik u Federalnom politehničkom institutu u Lausanni u Švicarskoj.
Da bi otkrili kako dolazi do miješanja, Farhart i njegovi kolege su napravili takve valove u prozirnim cilindrima i pomoću vrhunskih instrumenata pratili pokrete putujućih valova i mjerili brzinu tekućine.
Znanstvenici su otkrili sljedeće: „Kako se valovi šire uz stijenku čaše, tako se tekućina miče lijevo, desno, na dno, prema gore i od sredine čaše prema van,“ kaže Farhat. „Ovaj mehanizam, pokrenut valovima, je naglašeniji blizu površine i kod stijenke čaše, što poboljšava miješanje.“ Tim znanstvenika je također otkrio da „ovisno o obliku čaše, miješanje i oksigenacija mogu biti optimizirani odabirom odgovarajućeg promjera i brzine vrtnje,“ dodaje Farhat.
„Intuitivna i efikasna vrtnja vina je inspirirala inženjere koji se bave biofarmacijom,“ kaže Farhat, gdje se skupine stanica stavljaju u velike cilindrične posude – ili bioreaktori – i „tresu“ na način sličan prozračivanju čaše s vinom. Ovaj novi rad, kaže, pokazuje da „ovakvi bioreaktori pružaju bolje miješanje i oksigenaciju nego trenutni spremnici za miješanje, pod uvjetom da su potrebni parametri optimizirani.
