ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Koliko je optimalno 'dobiti' domaće zadaće?

Kada se radi o adolescentima i zadaći vezanoj uz znanost i matematiku, više nije nužno i bolje – sat na dan je optimalno – no ukoliko ju radite samostalno i redovito, prema istraživanju objavljenom od strane Američke psihološke asocijacije, rezultat će biti veće znanje.

Istraživači sa Sveučilišta u Oviedu u Španjolskoj proučavali su ponašanje 7725 javnih i privatnih škola te škola subvencioniranih od strane države u području Asturiasa na sjeveru Španjolske. Prosječna dob učenika iznosi 13.78 godina. Djevojke su činile 47.2% uzorka. Članak je objavljen u APA-inom Journal of Educational Psychology.

Učenicima su dani upitnici u kojima ih se pitalo koliko često rade domaće zadaće te koliko vremena troše za pojedini predmet. Također, pitalo ih se da li zadaću rade sami ili imaju pomoć te, ukoliko imaju, koliko često. Njihovo znanje iz predmeta matematika i ostalih znanstvenih predmeta mjereno je standardiziranim testom. Napravljene su određene prilagodbe prema spolu i socioekonomskom zaleđu. Prethodno znanje mjereno je dotadašnjih ocjena iz područja znanstvenih predmeta.

Što rezultira većim znanjem - kvantiteta ili sustavnost?

Istraživanja su ukazala da učenici prosječno potroše između jedan i dva sata dnevno radeći domaće zadaće iz svih predmeta. Učenici kojima su profesori sustavno zadavali domaće zadaće imali su gotovo 50 bodova više na standardiziranom testu. Učenici koji samostalno rade zadaću iz matematike imali su 54 boda više od onih koji često ili uvijek trebaju pomoć. Rezultat je sličan i za znanstvene predmete.

„Naši podaci ukazuju da nije nužno zadavati puno zadaće već se naglašava sistematičnost i redovitost u zadavanju iste kako bi se stekle radne navike i promovirala autonomnost, odnosno samostalnost u učenju“, kaže Javier Suarez-Alvarez, dr. sc., autor suradnik Rubenu Fernandez-Alonsu, dr. sc.-u. „Podaci ukazuju da je potrošenih 60 min dnevno na zadaće razumno i efektno potrošeno vrijeme“.

Ukupna količina domaće zadaće koju su zadali profesori zahtijevala je u prosjeku nešto više od 70 minuta dnevno, otkrili su istraživači. Dok su neki profesori zadavali zadaće u trajanju 90 – 100 minuta dnevno, znanstvenici su uočili da su rezultati učenika na području matematike i ostalih znanstvenih predmeta u jednom trenutku počeli opadati. Iako su uočili malu razliku u postizanju rezultata između 70 i 90 minuta, „upravo te male razlike zahtijevale su 2 sata više domaće zadaće tjedno, što je velika investicija za tako malu razliku u konačnom rezultatu“, rekao je Suarez-Alvarez. „Iz tog razloga, zadavanje domaće zadaće u trajanju većem od 70 minuta dnevno ne čini se efikasnim“.

Pomoć u radu – „medvjeđa usluga“?

Što se tiče samostalnog rada ili uz pomoć, znanstvenici su otkrili da je kod učenika kojima je bila potrebna pomoć i koji su rješavali zadaću u trajanju 70 minuta dnevno očekivani ostvareni rezultat od 50 posto na testu dok je kod samostalnih učenici za domaću zadaću istog trajanja očekivani rezultat od 70 posto. Jedno od mogućih rješenja ovakvog rezultata jest da je samostalno učenje usko povezano s akademskim postignućem i uspjehom, smatra Suarez-Alvarez.

„Zaključak je da što se zadaće tiče, bitnije je kako nego koliko“, kaže Suarez-Alvarez. „Kada se jednom postigne samostalnost i autonomnost u radu, vrijeme koje je potrošeno postaje sporedno“.

Izvor: American Psyhological Association

Podijeli.