ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Felix Baumgartner će skočiti s ruba Svemira i postići brzinu pada veću od brzine zvuka

Prvi nadzvučni skok, u utorak, 9. listopada pokušat će izvesti Felix Baumgartner, 43-godišnji Austrijanac, bivši vojnik te iskusni skakač padobranom. Imajući na sebi samo specijalno hermetičko odijelo, skačući iz balona kojeg pokreće helij, s nadmorske visine od 36 576 metara ovaj hrabri Austrijanac planira postići brzinu zvuka te ispitati granice izdržljivosti ljudskog tijela.

Skok će izvesti na nebu iznad Novog Meksika pri visini koja graniči sa samim Svemirom, a zainteresiranim gledateljima biti će omogućeno direktno praćenje putem Interneta. Kako bi uopće postigao takvu visinu te preživio utjecaj razrijeđene atmosfere, manjka kisika i promjene tlaka te nevjerojatnu hladnoću pobrinuo se tim znanstvenika.

LIVE:



Već pet godina, iskusni tim znanstvenika, financiran od strane Red Bulla, radi na što sigurnijem ostvarivanju ovog nevjerojatnog pothvata. Suočivši se s nizom problema te mogućih katastrofalnih ishoda poput pucanja krvnih žila u mozgu, stvaranja ugrušaka ili naprosto eksplozije samih pluća te trajne sljepoće, znanstvenici su pronašli način kako zaštititi Baumgartnera od svega navedenog. Odgovor su dali u vidu specijalno dizajniranog hermetičkog odijela i kacige. Upravo ovo odijelo od kritične je važnosti te odlučuje o tome hoće li Baumgartner imati priliku godinama kasnije hvaliti se svojim nevjerojatnim pothvatom.

Dr. Rebecca Thompson, članica Američkog društva fizičara nadalje pojašnjava: „Odijelo bi ga trebalo zaštiti od ogromne promijene temperatura i tlakova, no ne uspije li u tome ili pak počne propuštati, Baumgartner bi se mogao rasprsnuti zbog značajne razlike tlakova u višim slojevima atmosfere te tlakova unutar ljudskog tijela. Također, odijelo će ga štititi od iznimno jakih sila koje će njegovo tijelo osjetiti pri ovakvom padu, a koje bi mogle kobno utjecati na krvotok.“

Baumgartner ovo ne smatra samo svojim osobnim izazovom, nego i velikim doprinosom za daljnji razvoj znanosti i medicine. Iako je sam pokusni kunić pri iznimno opasnom eksperimentu, nije posebno zabrinut mogućim negativnih ishodima te kaže: „Ovo je mogućnost prikupljanja informacija ključnih za razvoj životno važne tehnologije za astronaute i pilote te i za moguće Svemirske turiste budućnosti“.



Što može poći po zlu?
Iako je sve detaljno istraženo, nitko ne može sa sigurnošću tvrditi kako što će se zaista dogoditi. Neke od mogućnosti kobnih za Baumgartnera su:

1. Baumgartnerova krv bi mogla proključati
Atmosfera iznad 19 200 metara, granice poznatije kao „Armstrongova linija“, postaje toliko rijetka da bi ljudsko tijelo, ako je nedovoljno zaštićeno, moglo doslovno proključati. Kako bi se ovo spriječilo, Baumgartnerovo odijelo i kapsula u kojoj će boraviti prilikom penjanja balona nalazit će se pod neprestanim tlakom stvarajući time vlastitu atmosferu. No, i najmanja pukotina u ovom zaštitnom sloju nažalost će značiti trenutnu smrt za Baumgartnera.

2. Balon može podleći utjecaju ekstremne hladnoće
Kako se Baumgartner penje, njegov balon i kapsula trebaju proći kroz sloj znan kao tropopauza. Ovdje, na visini između 12 200 i 16 800 metara, temperatura naglo opada te dolazi do vrijednosti između -46̊ C i -57̊ C. Debeo svega 0.02 milimetra, balon će biti iznimno ugrožen ovakvim ekstremnim temperaturama.

3. Vjetar može skrenuti Baumgartnera sa zadanog kursa
Naleti snažnog vjetra predstavljaju iznimnu prijetnju te pružaju mogućnost prsnuća balona, čija se struktura mijenja izložena ekstremno niskim temperaturama. Također, udari ovakvog vjetra mogu uzrokovati Baumgartnerov silazak s pravog kursa te nemogućnost daljnjeg ustanovljavanja njegove lokacije.

Meteorolog Red Bull Stratos tima Don Day naglašava: „ Potrebno je puno strpljenja kako bismo dočekali upravo idealne vremenske uvjete. Naš tim pratit će vremenske uvjete i kretanje vjetrova u svim slojevima atmosfere.“

4. Baumgartner bi se mogao početi nekontrolirano vrtjeti
Najveći rizik predstavlja upravo mogućnost nekontrolirane vrtnje nakon skoka. Ako dođe do ovakve vrste nekontroliranog okretanja (180-250 okreta u minuti) oko svoje osi, krv iz cijelog tijela usmjeriti će se u stopala i glavu. Ovisno o brzini, okretanje može uzrokovati probleme, od glavobolje, nemogućnosti udaha, problema s vidom i nesvjestice pa sve do ispadanja očiju zbog prejakog unutarnjeg pritiska.

Kako bi se otklonila mogućnost ovakve vrste gibanja, još 1960. godine izumljen je stabilizacijski padobran koji se otvara neposredno nakon skoka. No, budući da je Baumgartnerov cilj postizanje upravo iznimno velikih brzina, njegov stabilizacijski padobran neće se otvoriti automatski nego će mu biti ostavljena mogućnost da to učini sam po potrebi.

5. Nepoznati uzroci probijanja zvučnog zida
U optimalnim uvjetima Baumgartner bi trebao ubrzati od 0 do 1110 km/h. Pri tome će prvo dostići brzinu zvuka, a potom ju i prestići. Koji je rizik toga? Red Bull Stratos medicinski direktor Jon Clark objašnjava: „Pokušavamo pretpostaviti što je više moguće o ponašanju tijela u nadzvučnoj brzini, no ne možemo sa sigurnošću znati, jer takvo kretanje do sada još nitko nikad nije izveo.“

Uspije li, Baumgartner će ovim skokom, u trajanju od 12 do 15 minuta postaviti četiri rekorda: najviši skok, najdulji slobodni pad, prvo dostizanje nadzvučne brzine slobodnim padom te najvišu postignutu visinu balonom.

Izvor: National Geographic, PopSci, News.com.au, Huffingtonpost

Podijeli.