ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Kako sve alkohol utječe na nas

Konzumiranje alkohola je asocirano uz agresivno ponašanje, nezgode i lošije zdravlje. No, mnogo ljudi i dalje izabiru piti u socijalnom kontekstu. Moguće je da je to oličenje utjecaja alkohola na određene sklopove u mozgu koji nas čine euforičnima i smanjuju anksioznost. Alkohol nas također može učiniti suosjećajnijima te natjerati nas da druge doživljavamo privlačnijima. No, zašto dolazi do takvih reakcija i koji su pozitivni efekti alkohola izraženi kroz interakciju s drugima?

Alkohol je droga, jedna od tri najčešće korištene u svijetu, zajedno uz nikotin i kofein. Izloženost alkoholu uzrokuje promjene u moždanim sklopovima koji kontroliraju motivacijske procese, kao što su pobuđenost, nagrada i stres. Te promjene djeluju na organizam preko neurotransmitera kao što su dopamin, serotonin, glutamat, GABA. Kada pijemo, alkohol se najviše veže uz specifičan tip receptora u mozgu i povećava aktivnost prirodnog kemijskog spoja u mozgu pod nazivom GABA. Utjecaj koji alkohol ima na nas uvelike ovisi o količini, kao i lokaciji GABA receptora u mozgu.

Rano u procesu pijenja, alkohol utječe na GABA sisteme tako što povećava količinu dopamina, kemijskog spoja odgovornog za osjećaj nagrade. To stvara osjećaj općeg blagostanja, kao i blagi osjećaj euforije. Alkohol također djeluje na GABA receptore tako što inhibira ona područja u mozgu koja uzrokuju osjećaj anksioznosti, i pri većim količinama, alkohol inhibira i drugi set mozgovnih područja koja kontroliraju osjećaj straha. Time zastrašujući podražaji više ne djeluju tako strašno. Nadalje, alkohol otežava sposobnost proračunavanja rizika, tako da nam se situacije u kojima bismo se inače udaljili, sada čine poprilično primamljivima.

Alkohol izaziva agresiju

S druge strane, izraženo opijanje vezano je uz agresivno ponašanje. Ta situacija je, naime, složena. Laboratorijska istraživanja pokazala su da alkohol povećava agresiju. Primjerice, povećava spremnost pojedinaca da zadaju elektrošokove drugima. Međutim, takav efekt ograničen je na osobe koje su intrinzično agresivne od samog početka. Pretpostavka je da akutna intoksikacija alkoholom onemogućuje integriranje prethodno stečenog znanja potrebnog za korištenje, odnosno oblikovanje strategija u ponašanju koje bi inače donekle spriječile agresivno ponašanje.

Jednako, alkohol može onemogućiti našu sposobnost da razumijemo namjere drugih. Mozak sadrži određene sklopove, koji povezuju dijelove prefrontalnog korteksa, amigdale i temporalni parijetalni režanj, koji su odgovorni za socijalne kognitivne sposobnosti. Tako naša sposobnost razumijevanja tuđih perspektiva i motiva za određena ponašanja postaje nepouzdana.

Vrlo velike količine alkohola mogu ostaviti funkcioniranje ovih sklopova toliko neučinkovitim, da se pojedinci doimaju jednako onesposobljeni kao i pacijenti s određenim oblicima demencije. To je podosta uznemirujuća misao uzimajući u obzir broj ljudi koji završi u tom stanju po centrima gradova, na kraju noćnog izlaska.

Teško identificirati tužna i ljutita lica

Alkohol također otežava našu sposobnost da precizno interpretiramo emocionalne facijalne ekspresije. Kako pijemo, imamo tendenciju pogrešno zaključivati da su neke facijalne ekspresije negativnih emocija zapravo sretne te posebice je teško identificirati tužna i ljutita lica. Točnije, male količine alkohola u krvi uzrokuju značajno bolju diferencijaciju sretnih lica, dok velike količine dovode do više grešaka u razlikovanju emocija. To nas ostavlja pogodnima za rađenje neugodnih društvenih pogrešaka.

Jedan bitan, no često zanemaren, aspekt utjecaja alkohola na društveno funkcioniranje odnosi se na način na koji percipiramo članove naših unutarnjih i vanjskih grupa. Čini se da nas alkohol potiče na povezivanje uz članove naših unutarnjih grupa. Međutim, na drugačiji način se odnosimo prema ljudima izvan tih grupa. Na sličan način, alkohol potiče da članove iste unutarnje etničke skupine doživljavamo privlačnijima, dok se taj efekt ne proteže na članove drugih etničkih skupina.

Treba naglasiti da su do sada opisani efekti potencijalno reverzibilni jednom kada se osoba koja pije otrijezni. Međutim, kronično izraženo opijanje može dovesti do oštećenja mozga i nepovratnih kognitivnih poteškoća, posebice lošeg pamćenja, i psihijatrijskih problema koji uključuju depresiju, psihoze, anksioznost, i suicid. Iako su trenutni efekti alkohola takvi da umanjuju osjećaj anksioznosti, često konzumiranje veće količine alkohola dovodi do promjena u samim područjima mozga koja su odgovorna za osjećaj anksioznosti, kao i osjećaj straha. Takve promjene u moždanim sklopovima dovode do poteškoća u nošenju s negativnim događajima i čine osobe koje puno piju podložnijima razvoju određenih psihičkih poremećaja.

Sve u svemu, alkohol može biti prijatelj i stvarno nas učiniti prijateljski nastrojenima, no samo prema određenoj skupini ljudi – koja možda neće uvijek uzvratiti.

Izvor: IFLScience

Podijeli.