ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Ličinke muhe pod utjecajem alkohola trebaju novu dozu kako bi učile

Alkoholi su derivati ugljikovodika i u prirodi dolaze u nekoliko oblika. Pri spomenu alkohola, najčešće pomislimo na etilni alkohol, odnosno etanol. Upravo je etanol sastojak alkoholnih pića, u kojima se može naći u različitim postocima.

Alkohol najsnažnije djeluje na mozak tako što povećava količinu dopamina koji je najaktivniji u centru za užitak i upravo je zato euforija prvi simptom pripitosti. Unatoč poznatoj činjenici da je alkohol otrovan za organizam, ljudi ponekad pretjeraju s konzumacijom pića, što dovodi do remećenja svih važnijih dijelova mozga – centra za ravnotežu, centra za regulaciju tjelesne temperature i slično.

Ličinke muhe hranjene hranom natopljenom alkoholom, u razdoblju od nekoliko dana, postaju ovisne o tom stimulansu kako bi učile. Rezultati, objavljeni u časopisu Current Biology, pokazuju kako prekomjerna upotreba alkohola može dovesti do trajnih promjena u mozgu, čak i nakon prestanka konzumacije. Izvješće također navodi da se alkoholizam kod ljudi može istraživati paralelno sa studijama provedenim kod voćnih mušica i drugih životinja, kažu istraživači.

"Naši dokazi podupiru ranije predloženu ideju da tolerancija na etanol nastaje prilagodbama koje odbijaju učinak etanola i te prilagodbe pomažu u funkcioniranju živčanog sustava kad je etanol prisutan." kaže Brooks Robinson sa Sveučilišta u Texasu. "Međutim, kada je etanol uskraćen, prilagodbe i dalje daju živčanom sustavu abnormalna svojstva koja se manifestiraju kao simptomi uskraćivanja."

Robinson i njegovi kolege utvrdili su da konzumacija alkohola, na razini ekvivalentnoj blagoj opijenosti kod ljudi, isprva ometa učenje ličinki muha. Točnije, ličinke su imale poteškoća u povezivanju neugodnog pulsa topline s inače atraktivnim mirisom u odnosu na ličinke koje nisu  konzumirale alkohol.

Međutim, nakon šestodnevnog opijanja, ličinke su se prilagodile i mogle učiti jednako kao i ostale ličinke. U stvari, pod utjecajem alkohola lošije su učile kada im je etanol oduzet. Ali kad im je ponovo dan alkohol, uspješnije su učile.

Robinson kaže kako su rezultati prvi dokaz kognitivne ovisnosti o etanolu kod beskralježnjaka, sugerirajući kako sposobnost etanola da promijeni ponašanje mora početi na staničnoj razini. Uostalom, muhe i ljudi dijele mnoge iste značajke na razini pojedinih neurona, ali ne toliko u smislu da su stavljeni zajedno u radnim krugovima.

Istraživanje također pokazuje da "reagiranje na etanol koji nas muči i čini ovisnima" ima vrlo dugu evolucijsku povijest, kaže Robinson. A to znači da bi genetska analiza muha mogla dati neke važne odgovore.

Izvor: Cell Press

Podijeli.