ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Mozak izuzetnom brzinom sprema podatke iz našega života

Naš mozak svakodnevno obavlja velik broj radnji iznimnom brzinom. Sve što doživimo, osjetimo i pomislimo, kao i sve ostalo s čim se susrećemo svakoga dana, on pomno bilježi, a da pri tome svaki put ponovno mijenja određene putanje i stvara nove poveznice između moždanih stanica.

Na isti način se u mozgu spremaju novi podaci koje saznajemo. Ovaj proces se odvija toliko brzo da je mozak razvio poseban mehanizam jedinstven za sve moždane stanice a on omogućava brzo stvaranje sjećanja. Znanstvenici s Montreal Neurological Institute and Hospital, McGill University i Université de Montréal su otkrili kako su moždane stanice razvile posebnu tehniku kako bi pospješile proizvodnju proteina u poveznicama između moždanih stanica zvanih sinapse i tako omogućile mozgu brzo stvaranje sjećanja i uspomena.

Proizvodnja proteina je osnova za stvaranje sjećanja. Od njih ovisi snaga poveznice koja je promjenjiva. Proces proizvođenja proteina namijenjenih za stvaranja sjećanja je u pripremi već u sinapsi, ali ne može započeti dok ne primi signal koji će ga potaknuti na završavanje ovoga procesa. Kada dođe vrijeme za stvaranja sjećanja, proces počinje a samim time izuzetno brzo nastaju proteini. Ovaj proces možemo usporediti s mnogim primjerima iz svakodnevnog života. Mnogo toga pripremamo ranije a zatim počinjemo kada dođe vrijeme. Kod kuhanja unaprijed možemo pripremiti sastojke za ručak koji ćemo spremiti tek kasnije – kada ogladnimo. Isto se događa i u mozgu.

“Tajming” je jako bitan
Naš mozak ima veliku odgovornost. Mora proizvesti proteine što brže kako bi veza između sinapsi očvrsnula i odnosila se na točno određeno sjećanje. Pored brzine kojom ovo mora učiniti, u mozgu se ovaj process ne smije pokrenuti kada nije vrijeme za to. Ako bi do ovoga došlo, stvorile bi se pogrešne veze u mozgu, a ako bi se to događalo nesustavno moguća je pojava neuroloških bolesti.

O velikom značaju ovog istraživanja svjedoči i podatak da je Nobelova nagrada dodijeljena za zasluge otkrivanja procesa nastanka proteina u moždanim stanicama. Ovaj process se odvija u dvije faze. Najprije se, u procesu transkripcije, podaci iz deoksiribonukleinske kiseline (DNA), smješteni i zaštićeni unutar središta stanice kopiraju na glasničku RNA. Preneseni podaci se smještaju gdje je potrebno u stanicu. U drugoj fazi, zvanoj prijevod, glasnička RNA se koristi kao uzorak genetskih podataka koje čitaju ribosomi. Oni prepoznaju dijelove glasničke RNA te sukladno tome spajaju potrebne aminokiseline kako bi nastali proteini.

Glasnička RNA putuje do sinapse koja je već priključena ribosomu, s tim da se proces proizvodnje proteina zaustavi neposredno prije nego se dobije konačni proizvod. Tada se čeka signal iz sinapsi kako bi se pokrenula brza proizvodnja velikog broja proteina zaslužnih za stvaranje sjećanja.

Što smo stariji pamtimo lošije?
Znanstvenici su objasnili i povezanost između starosne dobi i otežanog pamćenja. Koliko puta nam se dogodilo da nešto znamo, na vrh nam je jezika, ali se ne možemo sjetiti? Sigurno često.

Provedeno istraživanje pokazalo je da mlađi ispitanici uistinu imaju manje poteškoća i rjeđe im se događa da im je nešto na vrh jezika, ali se ne mogu sjetiti, nego stariji ispitanici. Mnogi se brinu da im pamćenje slabi kako su stariji, odnosno da se proteini ne proizvode dovoljno brzo i u pravom trenutku. Rezultati istraživanja, zasnovani i na podacima o obrazovanju ispitanika i njihovom poznavanju podataka iz svijeta, pokazali su da učestalost trenutaka kada nam je nešto na vrh jezika nije povezana s uspjehom na testovima kojima se provjerava pamćenje.

Mnogo možemo i sami učiniti. Istraživanja su pokazala kako su naše stvarne godine usko povezane s našim osjećajem o godinama. Naime, ako se osjećamo starijima ili mlađima nego što jesmo, djelovat ćemo i na svoje stvarne godine. Tako je istraživanje provedeno na ispitanicima starije dobi. Oni su prije popunjavanja testa pamćenja rekli da se osjećaju mlađima nego što to doista jesu, da bi nakon urađenog testa rekli da se osjećaju starijima. Zbog pritiska i napora, sami su sebi stvorili osjećaj o svojoj dobi.

Za sve ovo zaslužan je naš mozak. U njemu se odvija toliko procesa zahvaljujući kojima smo mi sposobni stvarati sjećanja i pamtiti, a hoće li se ona zadržati duže ili kraće je upitno. Nekada ćemo se možda dugo sjećati nekog podatka, ali poslije izvjesnog vremena bit će nam teško sjetiti ga se. S druge strane, veze između moždanih stanica nekada nisu toliko jake da bismo se mogli točno sjetiti nečega što smo pročitali ili čuli. Važno je ne podcjenjivati sposobnost mozga i procesa koji se u njemu odvijaju, kako ne bismo sami sebi umanjili mogućnosti za rad i ispravno sjećanje podataka smještenih na pravom mjestu. 

Izvor: PsychologicalSci, McGillAssociation for Psychological Science

Podijeli.