ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Dr. Google nema uvijek najbolje odgovore

Nakon što je nedavno otkrilo da online samodijagnoza može navesti na krivi trag te imati više štete no koristi, Sveučilište u Queenslandu odlučilo je provesti istraživanje čiji bi rezultati trebali pridonijeti poboljšanju kvalitete internetskih tražilica.

Prema podacima koje je objavio sam Google, oko pet posto od 100 milijardi mjesečnih upita korisnika vezano je uz zdravlje i medicinu. Oko 35 posto odraslih u SAD-u koristi internet za samodijagnozu zdravstvenog stanja.

Da bi istražio koliko internetske tražilice Google i Bing daju relevantne informacije na upit korisnika kada je u pitanju samo-dijagnoza zdravstvenog stanja, profesor Guido Zuccon sa Sveučilišta u Queenslandu proveo je istraživanje zajedno s kolegama sa Sveučilišta u Brisbane-u i Beču.

‘Doktor Google’ ipak ne zna uvijek najbolje

“Ljudi se često pouzdaju u doktora Googlea kako bi saznali od koje bolesti ili poremećaja boluju,” rekao je profesor Zuccon. “No, rezultati našeg istraživanja pokazuju da je tek oko tri od 10 prvih rezultata pretraživanja uistinu korisno i tek oko polovica njih više-manje značajna za samodijagnozu.”

Istraživanje je provedeno tako što je ispitanicima bila pokazana medicinski točna slika zdravstvenog poremećaja, poput žutice i psorijaze, nakon čega su isti morali odgovoriti koje bi ključne riječi koristili kada bi željeli dijagnosticirati navedeno stanje.

U slučaju žutice, recimo, ispitanici bi tražili odgovore upisujući ‘žute oči’, ‘bolest očiju’ te ‘pozelenjela bjeloočnica’, da spomenemo samo neke od odgovora. “S obzirom na to da su se, u prosjeku, tek tri od prvih 10 rezultata pokazala relevantnima, ljudi ili nastavljaju s pretragom ili usvoje krivi savjet, što može biti štetno za njihovo zdravlje,” rekao je profesor Zuccon.

Profesor nije isključio i mogućnost da oni ljudi koji pokušaju dijagnosticirati vlastito zdravstveno stanje putem internet mogu postati cyberhondrijaci, u kojih svako dodatno pretraživanje uzrokuju sve veću zabrinutost. “Ako ne nađete odgovore nakon prvog pretraživanja, skloni ste nastaviti s pretraživanjem.”


Dr. Guido Zuccon

Pristrani korisnici također utječu na rezultate pretraživanja

“Ako ste pretraživali simptome, recimo, ozbiljne glavobolje, možete doći do uvjerenja kako imate problema s mozgom. Ovo je djelomično posljedica pristranosti korisnika, a djelomično posljedica samog načina funkcioniranja tražilica. Primjera radi, stranice o tumoru mozga popularnije su od stranica o prehladi, što korisnika odvlači od realne situacije,” pojasnio je profesor Zuccon.

Isti problem ne postoji ako se pretražuje neka poznata bolest. “[Internetske] tražilice su odličan alat ako pretražujete neku poznatu bolest ili poremećaj, i u tom slučaju dati će vam obilje korisnih informacija. No, naše istraživanje pokazuje da isto ne vrijedi ako želite saznati što nije u redu s vama.”

“Trenutno radimo na razvoju alata koji će pomoći internetskim tražilicama da prikazuju relevantnije stranice. Primjera radi, u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Brisbane-u, razvijeni su algoritmi koji korisnicima prikazuju stranice koje je lakše razumjeti, pritom zadržavajući sve relevantne i točne informacije o konkretnom upitu,” zaključio je profesor Zuccon.

Izvor: Qut

Podijeli.