ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Na pragu novog rješenja protiv depresije

Što nas čini sretnima? Obitelj? Novac? Ljubav? A što ako se sreća krije u peptidu?

Neurokemijske promjene koje se kriju iza emocija i društvenog ponašanja dobro su poznate. Znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji, u Los Angelesu (UCLA), po prvi su put izmjerili razinu posebnog peptida, neuroprijenosnika nazvanog hipokretin, a mjerenje je pokazalo da se količina hipokretina uvelike povećala kad su ispitanici bili sretni, a smanjila kad su bili tužni. 

Rezultati istraživanja upućuju na to da bi veća razina hipokretina mogla poboljšati raspoloženje, što bi se u budućnosti moglo koristiti kao novi tretman za psihičke poremećaje kao što je depresija

Osim toga, u istraživanju se po prvi put mjerila i razina otpuštanja jednog drugog peptida nazvanog melanin-koncentrirajući hormon (MHC). Znanstvenici su otkrili da se MHC minimalno otpušta dok su ljudi budni, ali da za vrijeme spavanja njegova razina naglo poraste što ukazuje na to da je upravo ovaj peptid ključan za osjećaj pospanosti kod ljudi.

Istraživanje je objavljeno u internetskom izdanju časopisa Nature Communications

„Ovo istraživanje objašnjava pretjeranu pospanost kod narkolepsije kao i depresiju koja često prati taj poremećaj“, izjavio je autor članka Jerone Siegel, profesor psihijatrije i direktor Centra za istraživanje sna na Institutu za neuroznanost i ljudsko ponašanje na UCLA.

Siegelov je tim 2000. godine objavio rezultate jednog istraživanja u kojem stoji da ljudi koji pate od narkolepsije, neurološkog poremećaja koji se karakterizira nekontroliranim periodima dubokog sna, imaju u mozgu 95% manje neuralnih staničnih tijela koja sadrže hipokretin od onih koji ne pate od te bolesti. To je bilo prvo istraživanje koje je pokazalo mogući biološki uzrok tog poremećaja.

S obzirom na to da je depresija jako povezana s narkolepsijom, Siegelov je laboratorij počeo istraživati hipokretin i njegovu moguću vezu s depresijom.

Siegel je izjavio i da je depresija najčešći psihički poremećaj u SAD-u od kojeg svake godine oboli više od 6% stanovništva. Međutim djelovanje antidepresiva, kao što su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), se ne temelji na dokazima manjka ili viška nekog neuroprijenosnika. Rezultati nekih prijašnjih istraživanja su doveli do sumnje da SSRI i neki drugi antidepresivi nisu ništa učinkovitiji od placebo lijekova.

U zadnjem istraživanju su podaci o hipokretinu i melanin-koncentrirajućem hormonu dobiveni direktno iz mozga osam pacijenata, a istraživanje je vođeno na Medicinskom centru za epilepsiju Ronald Reagan na UCLA.

Pacijentima je elektrode implantirao doktor Itzhak Fried, profesor neurokirurgije i psihijatrije na UCLA te koautor članka, a mjesto elektroda je temeljeno samo na kliničkim kriterijima.

Za mjerenje otpuštanja hipokretina i melanin-koncentrirajućeg hormona korištena je membrana slična onoj za hemodijalizu i vrlo osjetljiv radioimunotest.

Pacijenti su praćeni tijekom gledanja TV-a, u socijalnim interakcijama kao što su razgovori s doktorima ili tijekom brige za članove obitelji. Aktivnosti u mozgu bilježile su se svakih 15 minuta, a i sami su pacijenti zapisivali svoja raspoloženja i ponašanja u upitniku i to svakih sat vremena. 

Znanstvenici su otkrili da razine hipokretina nisu povezane s budnosti općenito, ali su se one znatno povećavale tijekom pozitivnih emocija, ljutnje, socijalnih interakcija i buđenja. Suprotno tome, razine su MHC-a bile najviše tijekom spavanja, a najmanje za vrijeme socijalnih interakcija.

„Ovo istraživanje ukazuje na dosad podcijenjenu ulogu emocija u aktivaciji budnosti i sna kod ljudi“ objasnio je Siegel. „Rezultati također ukazuju na to da abnormalnosti u modelu aktivacije tih sustava mogu pridonijeti znatnom broju psihičkih poremećaja.“

Depresija je danas jedna od najčešćih bolesti koje pogađaju ljude. Statistike pokazuju da je iz godine u godinu sve više oboljelih. Prema pisanju nekih hrvatskih portala, u Hrvatskoj čak 300 000 ljudi boluje od depresije, a smatra se da će ta opaka bolest do 2020. godine postati druga najčešća bolest odmah iza kardiovaskularnih bolesti.

Ljudi često nisu svjesni da boluju od depresije, ili ako jesu, srame se toga i ne znaju kome se obratiti. Iako je danas svijest o depresiji vrlo prisutna, još uvijek nije dovoljno učinjeno da se pomogne ljudima koji se svakodnevno nose s ovim ozbiljnim problemom, s obzirom na to da još uvijek ne postoji lijek koji bi dugotrajno i učinkovito pomogao u borbi protiv depresije.

Izvor: UCLA

Podijeli.