ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Novi način na koji mozak procesira osjetilo dodira

Tradicionalno neuroznanstveno tumačenje je da su taktilni podražaji koje primamo preko kože procesirani u moždanoj kori, odnosno cerebralnom korteksu, najnaprednijem dijelu mozga.

Rezultati novih istraživanja Lund Universityja u Švedskoj pobijaju tu tezu te upućuju na to da drugi dijelovi mozga igraju značajniju ulogu u procesiranju taktilnih podražaja te da je više različitih moždanih struktura uključeno u stvaranje percepcije informacija koje primamo dodirom. 

„Vjerovalo se da taktilni podražaji poput dodirivanja običnih objekata aktiviraju vrlo mali dio moždane kore, ali naša istraživanja ukazuju da se vjerojatno aktivira mnogo veći dio. Dešifriranje podražaja u stvari počinje u moždanom deblu.“ tvrdi neuroznanstveni istraživač Henrik Jörntell. 

Ovo je prvo istraživanje koje pokazuje kako se kompleksni taktilni podražaji kože iščitavaju na staničnom nivou u mozgu. „Naša istraživanja su dala ključ za razumijevanje kako se putem kože percipira dodir te kako se ta informacija prenosi mozgu.“ tvrdi Bengtsson. 

Istraživači su surađivali s istraživačima u Parizu da bi proučili kako pojedinačne živčane stanice primaju informacije putem kože. Koristili su 'haptic interface' (sistem komunikacije s računalom ili robotom koji koristi razne podražaje, uključujući taktilni), kojim su stvorili kontrolirani podražaj pokreta kotrljanja i klizanja te početka i prestanka kontakta. Kretnje su se pokazale odlučujućim pri percepciji dodira – nešto što se do sada nije moglo tehnički proučavati. 

Rezultati švedsko-francuskog istraživanja su objavljeni u uglednom časopisu Neuron. Rad se bazirao na eksperimentima na životinjama te je prvo, a prije svega temeljno istraživanje kojem je cilj proširiti saznanja o funkcijama mozga, ali postoje i mnoga područja primjene. 

„Obične proteze šake i ruke ne prenose podražaje te stoga ne daju osjećaj „prave“ šake ili ruke. Sada postoje nove, napredne proteze s podražajima, koje mogu zamijeniti amputiranu ruku. Naše istraživanje bi moglo doprinijeti daljnjem razvoju ovakvih senzora“ tvrdi Henrik Jörntell. 

Nova istraživanja također mogu utjecati na razumijevanje psihijatrijskih bolesti i bolesti mozga poput moždanog udara i Parkinsonove bolesti. Detaljno znanje o funkcioniranju mozga te pojedinih njegovih dijelova i kako procesiraju informacije i stvaraju predodžbu taktilnog podražaja je značajno za razumijevanje tih bolesti. 

„Ako znamo kako zdrav mozak funkcionira, možemo ga usporediti sa situacijom pri pojedinim bolestima. Možda ćemo onda moći pomoći pacijentima kako bi njihovi mozgovi normalnije funkcionirali“ kaže Henrik Jörntell. 

Izvor: Lund University 

Podijeli.