ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Što veći to bolji - kada je pušenje u pitanju

“Otišao Mujo kupiti cigarete na trafiku. Nakon što ih je uzeo i otišao, vraća se Mujo za pet minuta i kaže prodavačici: - Gospođo - Mujo će zabrinuto - na ovim cigaretama piše da uzrokuju impotenciju. Dajte mi, molim vas, one koje ubijaju da mogu pušit’ na miru!”

Šalu na stranu. Dobri, stari Mujo je pročitao što piše na njegovoj kutiji cigareta. Kad ste vi zadnji put to napravili? Kada ste uopće razmislili o onome što piše? 85% pušača poruke na pakovanjima cigareta uopće ne čita ili im ne posvećuje ikakvu ozbiljniju pažnju. Ipak, najnoviji podaci pokazuju da one utječu na vas, čak i onda kada toga niste svjesni, a što su natpisi veći to su i bolji i učinkovitiji.

Istraživanje provedeno na tisuću odraslih pušača u četiri različite zemlje je pokazalo da upozorenja na kutijama cigareta mogu potaknuti pušače da pokušaju prestati pušiti čak i onda kada osoba izbjegava čitati takve natpise.

Znanstvenici su otkrili da mala, tekstualna upozorenja poput onih na kutijama cigareta u SAD-u (kakva nalazimo i u Hrvatskoj) navode ljude da razmisle o tome kakvom riziku izlažu svoje zdravlje zbog pušenja te da su ljudi koji učestalije uočavaju takva upozorenja skloniji pokušaju prestanka pušenja. Veća i živopisnija upozorenja (npr. popraćena slikom) kakva nalazimo u nekim drugim zemljama, kao u Australiji, su se pokazala učinkovitijima u privlačenju pozornosti i motiviranju ljudi da prestanu pušiti, što bi moglo biti ključ masovne kampanje za prestanak pušenja. Istraživanje i njegove rezultate je objavila American Psychological Association u svom časopisu Health Psychology.

”Znakovi upozorenja variraju od zemlje do zemlje, no jasno je da, jednom kad osoba ugleda natpis upozorenja, i psihološki i emotivni procesi se uključuju potičući čovjeka da razmotri mogućnost prestanka pušenja”, kaže glavni autor studije, dr. Hua-Hie Yong, iz Cancer Council Victoria iz Australije.

Za pušače koji su obratili pozornost na takva upozorenja, jednostavno ih uočavajući, to je bilo sasvim dovoljno da ih potakne da razmisle o riziku po svoje zdravlje uzrokovano pušenjem što je smanjilo vjerojatnost da zapale iduću cigaretu. Ljudi koji nisu razmišljali o opasnostima pušenja po zdravlje su bili skloniji tvrditi da su te opasnosti preuveličane, no također su, kako istraživanje pokazuje, bili skloni reći da previše uživaju u pušenju da bi prekinuli. Međutim, pušači koji su svjesno izbjegavali takve natpise tako što su ih prekrivali ili držali što dalje od pogleda su se izjasnili kako ipak često razmišljaju o opasnostima pušenja te o prestanku. 

“Ovo samo dokazuje da, što više nastojimo ne razmišljati o nečemu, to smo više skloni fokusirati se na to”, zaključuje dr. Yong. Znanstvenici su proveli telefonsko istraživanje na uzorku od preko 5000 pušača iz SAD-a, Australije, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva od 2007. do 2009. da bi ih pratili još godinu dana kasnije. Pušači su odgovorili na niz pitanja, uključujući i ona o tome koliko cigareta popuše dnevno i koliko često primjećuju poruke upozorenja na pakovanjima cigareta.

Istraživači su ih također pitali je li ih upozorenja potiču na razmišljanje o riziku pušenja po zdravlje, je li ih ti natpisi potiču na razmišljanje o prestanku pušenja te jesu li aktivno i svjesno izbjegavali gledati ta upozorenja. Zatim su ih upitali je li razmišljaju o prestanku te, unutar godine dana suradnje s ispitanicima, ispitivali je li planiraju prestati pušiti. Istraživači su prikupljali i određene demografske podatke, kao što su spol, dob i stupanj obrazovanja.

Uzorak je uzet iz International Tobbaco Control Four-Country Survey, longitudinalnog istraživanja o procjeni utjecaja politike kontrole nad duhanskim proizvodima diljem svijeta. Za ovu studiju, 43% ispitanika su bili muškarci te je broj ispitanika bio otprilike jednak između sve četiri izabrane zemlje istraživanja. Ispitanici su u prosjeku pušili 17 cigareta dnevno te je 37% njih izjavilo da je barem jednom pokušalo prestati pušiti tijekom godine dana praćenja.

Starije studije su tvrdile upravo suprotno. Martin Lindstrom, autor knjige Buyology: How everything we believe about why we buy is wrong smatra da poruke koje upozoravaju da pušenje uzorkuju rak pluća, srčani i moždani udar ili poteškoće u trudnoći izazivaju upravo suprotan efekt. Smatralo se da takav, poznato nazvan, teror-marketing stvara kod pušača psihozu koja ga tjera da zapali novu cigaretu. 

Ipak, ovo najnovije istraživanje treba posebno uvažiti zbog njegove opsežnosti, temeljitosti, recentnosti, ali i osvrta na ljudsku psihu za koju vrijedi izreka da “slika govori više od tisuću riječi”.

O tome koliko su ljudi vizualna bića te da je studija zaista krenula u pravom smjeru svjedoči i svjetski poznata izložba “Bodies Revealed” koja je još 2010. bila postavljena i u Zagrebu. U sklopu izložbe je bio osmišljen i “pušački odjel”gdje su bila izložena natrula pluća dugogodišnjeg pušača te, simbolično, plastična kanta namijenjena bacanju cigareta i upaljača. Posjetitelji izložbe su svjedočili punim kantama odbačenih, nepotrošenih kutija cigareta što znači da su organizatori izložbe upravo postigli ono što su htjeli - naučiti ljude da cijene i njeguju svoje tijelo.

S obzirom da su rezultati istraživanja pokazali da samo uočavanje poruka upozorenja može biti prvi korak prema poticanju pušača da uopće razmisle o prestanku pušenja, autori istraživanju predlažu tijelima za kontrolu duhanskih proizvoda da natpise upozorenja na pakovanjima cigareta učine većima i slikovitijima te da budu dopunjena medijskim kampanja sa sličnim upozorenjima o opasnostima po zdravlje. Kombinacija različitih komunikacijskih kanala te što usmjereniji, kontroliraniji i intenzivniji utjecaj na ljudske osjete i psihu možda zaista poluči iznimnim uspjehom u borbi protiv jedne od najraširenijih ovisnosti današnjice. 

Izvor: American Psychological Association 

Podijeli.