ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Zašto nikotin u cigareti može pušačima olakšati tjeskobu

Ubrzan način života i svakodnevne stresne situacije mnogi pokušavaju ublažiti cigaretama. Nepušačima s druge strane, nije možda shvatljivo kako bi cigareta mogla pomoći u smanjenju tjeskobe. No, nikotin koji se nalazi u duhanu izaziva fizičku i mentalnu ovisnost te osoba pušenjem unosi u tijelo kemijske spojeve koji stvaraju ugodne osjećaje i otklanjaju neugodnu tjeskobu.

Osoba koja pokušava prestati pušiti često doživi recidiv upravo radi anksioznosti koja se javlja nakon prestanka unosa nikotina. Stoga, znanstvenici pokušavaju doznati može li se nikotin upotrijebiti u borbi za prestanak pušenja. Pretklinička istraživanja pokazuju kako bi inaktivacija podskupine nikotinskih receptora bila učinkovita strategija koja bi pomogla pušačima u prestanku pušenja  bez osjećaja tjeskobe,  tvrde znanstvenici  s Virginia Commonwealth University.

Ovakva otkrića bi mogla jednog dana pomoći znanstvenicima da otkriju nove terapije koje bi pomogle pušačima prestati pušiti, a da se ne osjećaju anksiozno. Pušači posežu za cigaretama iz mnogih razloga, ali mnogi kažu kako puše jer tako smanjuju stres, bez obzira na opasnost po zdravlje. Sada se istraživanjima pokušavaju razumjeti  neurokemijski putevi koji podržavaju naviku pušenja.

U studiji koja je objavljena na u časopisu PLoS ONE, istraživači su primijetili kako mala doza nikotina i receptori blokiranja nikotina imaju slične učinke na smanjenje tjeskobe – kao ponašanje kod životinjskog modela. Otkrili su kako inaktivacija beta2 podjedinice, specifične podskupine nikotinskih receptora koje vežu nikotin, smanjuje anksioznost. Ovo je drukčiji oblik mehanizma koji regulira nikotinsku nagradu te se vjerojatno javlja u zasebnom dijelu mozga.

„Ova studija je jedinstvena jer sugerira kako je moguće da nikotin djeluje kroz inaktivaciju, a ne aktivaciju nikotinskih receptora.“ Rekla je profesorica dr. Darlene Brunzell, docentica s odsjeka za farmakologiju i toksikologiju na VCU School of Medicine.

„Nikotin se ponaša kao ključ koji otvara nikotinske receptore u mozgu. Najčešće otvara receptore, ali ponekad je nikotin poput ključa koji se slomio u bravi. Naši nalazi sugeriraju kako mala doza nikotina može blokirati specifičan podtip receptora koji je važan za regulaciju anksioznog ponašanja.“ objašnjava  doktorica, dodajući kako je anksioznost jedan od glavnih razloga zašto ljudi počnu ponovo pušiti.

Brunzell i kolege provode studiju za koju se nadaju kako će im  pomoći identificirati koji dio mozga regulira anksiolitički učinak nikotina. Korištenjem genetske strategije pokušavaju pronaći specifičnu molekularnu strukturu nikotinskih receptora koji reguliraju tjeskobu. Prema Brunzell, iz perspektive terapije važno je otkriti može li se blokiranjem beta2 podjedinice koja sadrži nikotinske receptore smanjiti tjeskoba pušača. 

Izvor: ScienceDaily

Podijeli.