ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Znanstvenici razvili 100% učinkovito cjepivo protiv malarije

Znanstvenici su uspjeli razviti u potpunosti uspješno cjepivo protiv malarije, bolesti koja često ima smrtonosne posljedice.

Do sada nije postojala u potpunosti uspješna metode zaštite od malarije. Rezultati nedavnog istraživanja začudili su i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), koja je predviđala cjepivo tek 2025. godine i to cjepivo koje bi bilo uspješno samo u 80% slučajeva. Ovo otkriće začudilo je i Anthonya Faucija, voditelja Američkog nacionalnog instituta za alergijske i zarazne bolesti koji je potvrdio da je učinkovitost cjepiva nadmašila sva njihova očekivanja.

Iako su mnogi sumnjali u uspjeh, Stepen Hoffman, voditelj istraživačke tvrtke Sanaria u saveznoj državi Maryland, odlučio je ići korak dalje od istraživanja provedenih u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća kada je korišten oslabljeni sporozoit. Za razliku od prošlih istraživanja, u ovom se nisu koristili samo proteini parazita. Nazvano PfSPZ, cjepivo je napravljeno pomoću oslabljenih sporozoita (SPZ), oblika parazita malarije Plasmodium falciparum (Pf) u njegovom početnom zaraznom stanju. Parazit, iako oslabljen, nalazi se u cjepivu u svom punom obliku te izaziva reakciju imunološkog sustava.

Svih šest ispitanika kojima je ubrizgano pet doza PfSPZ cjepiva u potpunosti su bili zaštićeni nakon kasnijeg uboda zaraženog komarca, dok su pet od šest ispitanika koji nisu primili cjepivo, kao i troje od devet ispitanika koji su dobili samo četiri doze cjepiva oboljeli od malarije.

Proces nastanka cjepiva veoma je dug i složen. Komarci moraju biti uzgojeni u sterilnim uvjetima, zatim ih je potrebno zaraziti parazitom malarije te na koncu izložiti radijaciji kako bi se paraziti oslabjeli. Nadalje, milijarde tih parazita potrebno je skupiti iz žlijezda slinovnica komaraca, pročistiti i zamrznuti.

Ono što slijedi jest daljnje testiranje cjepiva na većem broju ispitanika u regijama najviše zahvaćenim malarijom kako bi se utvrdila učinkovitost cjepiva na različite tipove malarije te ovisi li uspješnost o faktorima poput dobi ili spola.

Još jedan napredak u naporima za iskorjenjivanju malarije dolazi od istraživanja pod vodstvom Zhiyong Xia iz Sveučilišta u Michiganu, koje je otkrilo nasljednu bakterijsku infekciju kod komaraca roda Anopheles (domaćina nametniku čovječje malarije) zbog koje komarac postaje imun na parazite malarije. Znanstvenici su zarazili komarce vrste Anopheles stephensi, koji su glavni prijenosnici malarije na Bliskom istoku i u južnoj Aziji, bakterijom Wolbachia. Bakterija se uspješno prenosila kroz generacije komaraca, čineći ih imunima na parazite malarije.

Osim znanstvenih otkrića, za iskorjenjivanje malarije potrebno je i uključivanje zemalja pogođenih velikim brojem zaraženih. Istraživanje provedeno na Johns Hopkins institutu za istraživanje malarije pokazalo je da te zemlje moraju uložiti više u potpuno sprječavanje prijenosa infekcije, ne samo kontrolu zaraze. Jednom kada je bolest iskorijenjena na određenom teritoriju, šanse za njen povratak su male. Iako to zahtjeva velika ulaganja, istraživanje pokazuje da iskorjenjivanje može početi kada zdravstveni sustav zemlje može kontrolirati postojeće slučajeve i može ići regiju po regiju, državu po državu, što će na kraju dovesti do potpunog iskorjenjivanja te bolesti.

Zahvaljujući zajedničkim naporima i novim znanstvenim otkrićima, postoje dobre šanse da će malarija postati stvar prošlosti.

Izvor: Johns Hopkins University, GizmodoNational Institute of Allergy and Infectious Diseases 

Podijeli.