ZNANOST: hrvatski znanstveni portal

Pronađen najstariji dinosaur - ili barem njegov najbliži rođak

Dinosauri su vladali Zemljom dulje od 150 milijuna godina i živjeli na svim kontinentima. Iako se smatra kako su bili divovske životinje, mnogo veće od današnjih, istina je da su postojali u svim veličinama – od onih malenih poput pileta do onih veličine zrakoplova. Naziv dinosaur znači „strašan gušter“, a osmislio ga je 1841. godine slavni engleski znanstvenik Richard Owen.

Istraživači su otkrili biće koje bi moglo biti najranija vrsta dinosaura, stvorenje veličine labrador retrivera, ali s 1.5 metara dugim repom koje je hodalo Zemljom oko 10 milijuna godina prije poznatijih dinosaura poput malih, brzonogih Eoraptora i Herrerasaurusa.

Nalazi pokazuju da se loza ovog dinosaura pojavila 10 do 15 milijuna godina prije nego ranije pronađeni fosili i da potječe iz srednjeg trijasa, za razliku od prijašnjih iz starijeg trijasa.

"Ako pronađeni Nyasasaurus parringtoni nije najstariji dinosaur, onda je pronađen najbliži rođak dinosaura." kaže Sterling Nesbitt, postdoktorski istraživač na području biologije sa Sveučilišta u Washingtonu i glavni autor rada objavljenog u časopisu Biology Letters britanskog Kraljevskog društva (United Kingdom's Royal Society.)

"Posljednjih 150 godina ljudi su smatrali kako bi trebali postojati dinosauri iz srednjeg trijasa, ali svi su dokazi bili dvoznačni." rekao je autor. "Neki znanstvenici proučavali su fosilizirane otiske stopala, ali sada znamo da su i druge životinje iz tog vremena imale vrlo slično stopalo. Drugi znanstvenici ukazivali su na kosti karakteristične za dinosaure, ali to može navesti na krivi trag, jer su se neke karakteristike razvile kod brojnih skupina gmazova i nisu rezultat zajedničkoga podrijetla."

Istraživači su proučavali jedan humerus, odnosno nadlaktičnu kost i šest kralježaka. Utvrdili su da je životinja vjerojatno stajala uspravno, bila je duga od dva do tri metra, visoka metar i težila između 20 do 60 kilograma.

Fosilizirane kosti su prikupljene 1930-ih u Tanzaniji, ali ne može se reći da dinosauri potječu iz te zemlje. Kada je Nyasasaurus parringtoni živio, svjetski kontinenti bili su spojeni u kopno pod nazivom Pangea. Tanzanija je bila dio tadašnje južne Pangee koja je uključivala Afriku, Južnu Ameriku, Antarktiku i Australiju.

"Nova otkrića dokazuju ranu evoluciju dinosaura i gmazova nalik dinosaurima na južnim kontinentima." rekao je koautor Paul Barrett iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu (Natural History Museum).

Kosti nove životinje otkrivaju niz obilježja koja su zajednička dinosaurima ranijeg razdoblja i njihovim bliskim srodnicima. Na primjer, koštano tkivo kod nadlaktične kosti čini se kao da je utkano slučajno, a ne na organizirani način. To ukazuje na brz rast, zajedničku karakteristiku dinosaura i njihovih bliskih srodnika.

"Prema koštanom tkivu možemo reći da je Nyasasaurus imao puno koštanih stanica i krvnih žila." rekla je koautorica Sarah Werning sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji, koja je napravila analizu kosti. "Kod živih životinja, vidimo ovoliko koštanih stanica i krvnih žila kod životinja koje rastu brzo, kao kod nekih sisavaca ili ptica."

"Koštano tkivo Nyasasaurusa je točno onakvo kakvo smo očekivali kod životinja na tom položaju na obiteljskom stablu dinosaura." dodala je. "To je vrlo dobar primjer prijelaznog fosila; koštano tkivo pokazuje da je Nyasasaurus rastao jednakom brzinom kao i drugi primitivni dinosauri, ali ne tako brzo kao što su kasniji primjerci."

Drugi primjer je nadlaktica izrazito uvećanog grebena potrebnog kako bi učvrstio mišiće gornjih udova. Značajka, poznata kao izduženi deltopektoralni greben, također je zajednička svim ranijim vrstama dinosaura.

"Nyasasaurus i njegova dob imaju važne implikacije, bez obzira je li to stvarno dinosaur ili najbliži rođak dinosaura." rekao je Nesbitt. "Ispada da su dinosauri vjerojatno evoluirali ranije nego što se smatralo i pobija se spoznaja o eksploziji raznolikih vrsta dinosaura u kasnom trijasu, eksploziji diverzifikacije neviđene u svim drugim grupama u to vrijeme."

Sada se čini da su dinosauri bili samo dio velike diverzifikacije arkosaura. Arkosauri su bili među dominantnim kopnenim životinjama tijekom trijasa prije 250 do 200 milijuna godina i uključivali su dinosaure, krokodile i njihove srodnike.

"Dinosauri su samo dio ove diverzifikacije arkosaura, došlo je do eksplozije novih oblika ubrzo nakon Permijskog izumiranja." rekao je Nesbitt.

Uzorak koji se koristio za identifikaciju novih vrsta dio je zbirke Prirodoslovnog muzeja u Londonu. Četiri kralješka iz drugog primjerka Nyasasaurusa, koji su također korišteni u ovom istraživanju, smješteni su u Južnoafričkom muzeju u Cape Townu. Rad je financirala Nacionalna zaklada za znanost i Prirodoslovni muzej u Londonu. Četvrti koautor je Christian Sidor, profesor biologije sa Sveučilišta u Washingtonu.

Naziv Nyasasaurus parringtoni je nov, ali nazivi "Nyasasaurus" - kombinirajući ime jezera Nyasa s pojmom "saurus" za guštera - nisu. Paleontolog Alan Charig, uključen kao koautor na radu, imenovao je primjerak, ali ga nikada nije dokumentirao ni objavio na način koji je službeno priznat. Naziv "Parringtoni" je u čast Rexu Parringtonu sa Sveučilišta Cambridge, koji je prikupio uzorke 1930-ih.

"Ono što je stvarno zgodno što se tiče ovog primjerka je to da ima puno povijesti. Pronađen tridesetih godina, prvi put opisan pedesetih, ali nikada nije objavljen, potom se njegovo ime pojavljuje, ali nikada nije potvrđeno. Sada 80 godina kasnije, objedinili smo sve podatke zajedno." rekao je Nesbitt.

"Ovaj rad ističe važnu ulogu muzeja u čuvanju primjeraka čija se znanstvena važnost može previdjeti ako se ne prouče detaljno." kazao je Barrett. "Mnoga važna otkrića u paleontologiji su se dogodila u laboratoriju ili u spremištima muzeja kao i na terenu."

Izvor: University of Washington

Podijeli.